Autor Tema: Tehnička regulativa - Prometnice  (Posjeta: 5027 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline data

  • Sr. Member
  • ****
  • Postova: 38
  • Karma: 0
Tehnička regulativa - Prometnice
« u: Listopad 18, 2012, 08:34:12 prijepodne »
7. TEHNIČKA REGULATIVA ? PROMETNICE
1) Zakon o javnim cestama ?
Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi, a čine ju:
1.   cestovna građevina ( posteljica, donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, potporni zid )
2.   građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode
3.   zemljišni pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog presjeka ceste
4.   cestovno zemljište ? površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće, stacionari, pumpe, prakirališta ? )
5.   građevine na cestovnom zemljištu
6.   stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila
7.   priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu
8.   prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste
9.   građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša

Tri skupine javnih cesta:
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste),
2. javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske ceste),
3. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste)

?   javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij  RH ( državne ceste ), jednu ili više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste )
?   nadležnost nad javnim cestama ? državne ceste ? HUC
-   županijske ? ŽUC
?   poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta, projektiranje sa istražnim radovima, stručna ocjena studija i projekta, otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola građenja, tehnički pregled i primopredaja na korištenje i održavanje ? ZAPRAVO SU TO INVESTITORSKI  RADOVI
?   lokacijsku dozvolu izdaje:
- za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenje)
- za županijske i lokalne  ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenja nadležne PU )
?   troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja ? ako su uz to i poslovi na vodoprivrednim i slivnim građevinama ? plaća vodoprivreda
troškove glavnog projekta? uprava za ceste( HUC ili ŽUC )
Održavanje javnih cesta su:
- redovno i izvanredno održavanje
- osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste
- ophodnja, obavijesti o prohodnosti

Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su:
- sprečavanje propadanja cesta,
- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
- dovođenje ceste u projektirano stanje,
Pregled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godišnji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u šest godina
5.Izvanredni - nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode)

Redovni pregled :
- na državnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.

Izvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije
?   AUTOCESTA ? može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta

?   Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa:
Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC
Prekomjerna upotreba javnih cesta ? netko treba platiti
Priključak i Prilaz
na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu ? potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a

U blizini raskrižja, prijelaza preko željezničke pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se saditi drveće, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemogućuju preglednost.
Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu

Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tije?la koje upravlja javnom cestom

kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka ? tamo di se mijenja pop. profil ceste

?   Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste, građenja i održavanja, te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i pratećim objektima ( hoteli, pumpe, parkirališta ) .
Zaštitni pojas
Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako, da je u pravilu širok sa svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale državne ceste 25 m,
- županijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
Razvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.

Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata
Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to:
? u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
? u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.

Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:
1. cestovne građevine:
? trasa javne ceste,
? vijadukti, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci,
? tuneli, galerije,
2. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode
4. prateći uslužni objekti: odmorišta, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO)
5. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa, telekomunikacije)
6. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša: (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš, sigurnosna ograda)
7. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu
8. građevine za zaštitu od buke.
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ?
Osiguranje pokosa:
?   Humuziranje i zasijavanje travom
?   Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih kolaca
?   Pleterom
?   Zasađivanjem drveća ? ne za nasip
?   Betonskim pločma
?   Kamenim nabačajem ? pri djelovanju valova
?   Kemenom, kamenom naslagom     ugroženost od vode
?   Kameni osmerokut
?   Suhozid ( kamena obloga )
?   Štrcana cementna žbuka
?   Žičana mreža

Osiguranje nožice:
?   Slaganje kamena
?   Betonski zidovi
3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ?
Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem pritiska pod utvrđenim uvjetima.
Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora)
Ms = ( ? P / ?s) ? d
? P ? razlika dva opterećenja [ kp/cm2] [N/mm2] [MN/m2]
?s   - razlika slijeganja [cm]
d - promjer kružne ploče [cm]
Metoda kružne ploče
Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva
Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetička sredina), kružna ploča 200 ili 700cm2, oprema za određivanje vlažnosti

Površina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlažnosti, bez kamenčića što strše ili bez šupljina
Mala ploča za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploča optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se postigne opterećenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok očitanje ne bude manje od 0,05mm; opterećenje se povećava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d

?300 za tampon
?160 za posteljicu
4) Zaštitne ograde ?
Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od štitnika (traka od lima), stupova, spojnica, završnih elemenata (na početku i kraju ) te demontažom prijelaza, a dijelimo ih na:
1.   jednostrana ograda (JO) ? stupovi na 4 m
2.   dvostrana ograda (DO) ? stupovi na 2 m
3.   jednostrana distantna ograda (JDO) ? stupovi na 2 m sa spojnicom
4.   dvostrana distantna ograda (DDO) ?stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5.   jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) ? 1,33 m
6.   dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) ? 4 m, a sponice na 2m
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ?
U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri:
1.   projektni period ( u pravili 20 godina)
2.   vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda ? indeks vozne sposobnosti p=0-5
3.   prometno opterećenje ? eventualno prometno opterećenje
4.   klimatsko ? hidrološki uvjeti ? regionalni faktor R=0,5 ? 5,0 (R=2,0)
5.   nosivost materijala posteljice ? kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p .
6.   kvaliteta materijala kolničke konstrukcije
Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.
6) Klimatski i hidrološki uvjeti ?
1.   KLIMATSKI UVJETI - skup metoroloških pojava ? istražuje se temeraturama zraka preko indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih temperatura za hladni period )
2.   HIDROLOŠKI UVJETI ? stanje podzemnih uvjeta
a)   povoljni  - nasip viši od 1,5 m, nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja, dobra odvodnja
b)   nepovoljni ? nasip niži od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, loša odvodnja
7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ?
Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. Dobiju se prskanjem postojećeg zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.
8) Izrada asfaltnih betona ?
Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm,  pijesak 0,09-2 mm i brašno) i veziva (bitumen BIT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?
Nosivost se određuje kružnom pločom?Ms ? tekuća kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na 200 m. ravnost  ? 20 mm, a mionimalni poprečni nagib 4 %
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?
Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) površine kolnika pri  normalnom opterećenju (50 k N), Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa.
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku?
BNHS 16; BNS 22,32,45;     BIT 45,60,90,130,200
BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno, pijesak, sitnež, tucanik) i veziva
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ?
Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora.
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, o odvodnji                          (15-30 cm).
Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina)
13) Izrada nosivih slojeva kolničke konstrukcije od materijala stabiliziranog cementom ?
Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje
?   Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement
?   Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )
?   Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlažnost, zbijenost, čvrstoća                              (3-6 N/mm2 ? MB5), otpornost na smrzavanje, količina veziva
?   Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, odvodnji; za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne više od 25 cm.
KONTROLNA ISPITIVANJA:
Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav ? ako je potrebna probna dionica od 600 m2
Tekuća ispitivanja:
1.   Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m2
2.   Granulometrijski sastav na 3.000 m2
3.   Kvaliteta veziva na 100 t veziva
4.   Čvrstoća na 1.000 m2
5.   Ravnost, debljina na svakom profilu

Kontrolna ispitivanja:
1.   zbijenost na 2.500 m2
2.   čvrstoća na 3.000 m2
3.   debljina, ravnost na svakih 3.000 m2
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?
Primjena kod poboljšanja tla, posteljice, kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke konstrukcije
Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom glinovitih čestica
- Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO
- Debljina 15 do 40 cm
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku ?
DBNS,      BIT 45,60,90
16) Bitumen za kolnike?
BIT 200,130,90,60,45,25,15 ? dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm
Atestiranje 4 puta godišnje
17) Ispitivanje po Marshall ?u ?
?   Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive slojeve za zrna do 25 mm.
?   Modificirana metoda- kad je više od 10 % zrna od 25 ? 50 mm
?   Ispitivanje se vrši pomoću marshallovog  uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.
18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m
Slobodni profil ? 1,50/2,50 m
Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m
Može se smanjiti do bmin=80 cm
Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0,75 m
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ?
Za tramvaj:
Širina tramvaja t=2,2 (2,5)m
Zašitni razmaci dt=0,50 m
T=3,2(3,5)m
Visina slobodnog prostora 6 m
U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu

Za trolejbus i autobus:
20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa ? osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.
21) Ograničenje brzine
Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
Iznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat.
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila,
3) 80 km na sat na ostalim cestama
22) Kolnička konstrukcija
Slojevi
- habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB)
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj  (CNS)
- mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS)
- posteljica (P)

ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR :
Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se od veznog i habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja.
-Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja.
-Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije.
   -HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po    načelu najgušćeg pakiranja zrna.
   -HS-SMA je habajući sloj izveden od ?splitmastiksasfalta?, asfaltne mješavine       diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz    grupe vrlo teškog i teškog prometnog opterećenja.

Ostali zastori:
-Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem.
-Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom    postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
-Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži.

BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS)
BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do 5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak.

Sloj u kolničkoj konstrukciji    Debljina sloja (mm)
Habajući sloj (HS)    20   do    60
Vezni sloj (VS)    50   do    80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS)    45   do  120
Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)    45   do  120
Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)    150   do  300
Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS)    200   do  400
23) Pojmovi
Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti,
Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m

Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta,
Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),

Kolnik  je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,
Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika

Najveća dopuštena masa  je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,

Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izričitih naredbi,
znakovi obavijesti

Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati  reflektirajuća svojstva.

Poprečni nagibi kolnika
Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:
qmin = 2,5%
Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%

Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice

Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom.
U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%.

Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja, projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka.

Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka.

Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno četiri ili više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4,00 m ili min 3,00 m (iznimno 2,50 m).

Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%).

Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje po?p?reč?nog nagiba kolnika unutar prijelaznice.

Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste

Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka.

Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.

Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine:
1.Studije
2.Idejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.Izvedbeniprojekti
24) Spoj na javnu cestu
Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama, razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina:
? prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika, do zemljišta i individualnih stambenih objekata,
? poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare, kamenolomi, kupališta, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.),
? uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Računska brzina
3.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvo?ljena brzina)

Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste, uz uvažavanje prometnog zna?čaja, propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.
Projektna brzina (Vp)
je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste.
Računska brzina (Vr)
je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.

Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je razlika
Vr - Vp  ? 20 km/h
8.TEHNIČKA REGULATIVA ? ŽELJEZNICE
1) Trokut preglednosti
Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu
nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u
cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.

Elementi trokuta preglednosti:
? Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti- ali ne manji od 20°
? Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon
pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz
ubrzanje 1 m/s2
? Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u
ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na
udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge)
? Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova
? Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu

Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 10.
Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste
ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ"). Točke A i C nalaze se u osi kolosijel
željezničke pruge. To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke
(Bi) na cesti. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge. Crta
označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne
profila željezničke pruge. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge
ceste. Ona iznosi:
za kut a = 80° - 90° - n = 3.50 m
za kut a = 70° - 79° - n = 4.50 m
za kut a = 60° - 69° - n = 5.50 m
za kut a = 50° - 59° - n = 6.50 m
za kut a = 40° - 49° - n = 8.00 m
za kut a = 30° - 39° - n = 11.00 m
za kut a = 20° - 29° - n = 17.00 m

 
Slika 10,4, Trokut preglednosti


Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi

Podjela željezničkih pruga
? pruge od značaja za međunarodni promet,
? pruge od značaja za regionalni promet,
? pruge od značaja za lokalni promet.
Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Industrijski kolosijek  je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika
Infrastrukturni pojas  je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge.

Kolodvor  je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi.
Željeznička pruga
je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).

Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima:
? na križanju željezničke pruge i autoceste,
? na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste,
? na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci.

Donji ustroj:
- geotehničke građevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni sustavi, obložni zidovi, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, propusti, peronske nadstrešnice, okretaljke, prijenosnice, i kolosiječne vage
- cestovni i pješački prijelazi u istoj razini,
- pružna oprema (ograde, branici, prsobrani i pružne oznake)

Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, izolacijski sastavi, pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tračnica, kolosiječni zastor i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice, križišta, dilatacijske naprave).

1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo, kojim se ne upravlja s čela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka, okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila.
5."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka, propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovođe, automatski zaustavlja vlak,ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.


Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima, uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 160 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 120 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h,
4. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,

Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav.

Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu:
? građevinski infrastrukturni podsustav
? elektroenergetski infrastrukturni podsustav
? prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
? ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastruk?ture.

Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm.
Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m.

Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.

Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz

Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza
? 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
? 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
? 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.

Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:
? na križanju željezničke pruge i autoceste,
? na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
Pružni pojas
Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.