Autor Tema: Tehnička regulativa - beton i armirani beton  (Posjeta: 2963 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline data

  • Sr. Member
  • ****
  • Postova: 38
  • Karma: 0
Tehnička regulativa - beton i armirani beton
« : Listopad 18, 2012, 08:31:06 prijepodne »
3. TEHNIČKA REGULATIVA ? BETON I ARMIRANI BETON
1) Projektna dokumentacija ?
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički izvještaj, statički proračun, planove za izvođenje, tehničke uvjete za izvođenje radova s postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije i projekt skele, montažne i projekt montaže )

Projektnu dokumentaciju za građenje čine:
a) Idejni projekt
1. nacrtI
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama,
3. tehnički opis,
4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova,
5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu i sl.)

b) Glavni projekt
1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- građevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva
- projekt zaštite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnološki projekt)

c) Izvedbeni projekt
1.Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
3. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

2) Agregat, cement, voda, dodaci ?
Agregat
Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim uvjetima kvalitete, načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja za beton B I  s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm
Najveće zrno agregata ne veće od ? presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploče, 1,25 fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.
Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15
Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari, šećer, lake čestice itd),

- nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača
Voda
Voda za beton ? dopuštene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
Dodaci
Dodaci betonu ? potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je ?3A? )
Cement
Količinu cementa treba povećati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil

Vrste cementa su:
a) cement opće namjene,
b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c) cement opće namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
3) Marka betona, klasa, vrsta ?
Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm2 koja se temelji na karakterističnoj čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na više, tlačna čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20 oC. Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 % svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 ? postotni fraktil). Klasa betona obuhvaća MB ili MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona je beton iste klase, ali drugog sastava.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
?   Beton B I   ( MB 10 ? 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se predvidi propisana količina cementa. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi.
?   Beton B II su MB 30 i više, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih marki. Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
5) Količina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ?
Za MB 10 potrebno je 220 kg,
za MB 15 ? 260 kg,
za MB 20 ? 300 kg,
za MB 25 ? 350 kg
?   Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35; a za cement klase 45 za 10 % manja nego za klasu 35.
?   Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako je frakcija od 4 ? 8, za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti )
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?
Kontrola kvalitete betona sastoji se od:
?   KONTROLA PROIZVODNJE BETONA ? koju provodi proizvođač betona u tvornici betona
?   KONTROLA SUGLASNOSTI S UVJETIMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu         ( izvođač )
Obje kontrole provode se po partijama betona.
Partija betona
je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi  i ugrađuje uz jednake uvjete
Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.

1mjesec ? kontrola pomoću partija betona
3mjeseca - dokaz marke betona

?   PARTIJA BETONA U PROIZVODNJI BETONA
- količina do 2.000 m3 unutar mjesec dana, najviše 30 kontrolnih uzoraka
- uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m3 ili na svakih 75 mješavina, a kad je proizvodnja velika  ( više od 2.000 m3 ) uzima se na 100 m3 ili na 150 mješavina
?   PARTIJA BETONA U KONTROLI SUGLASNOSTI ? NA GRADILIŠTU
Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m3 ili 150 mješavina

U jednoj partiji  moraju biti najmanje 3 uzorka, veličina partije se propisuje projektom konstrukcije
7) Ispitivanje betona?
Kod svježeg betona ispituju se konzistencija, količina pore i temperatura.
Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. Uzima se uzorak na svakih 50 m3 ili 75 mješavina ili svaki dan ( za više od 2.000 m3 na 100 m3 ili 150 mješavina )
Svježi beton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine. Zbijanje šipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja, šipka ne
treba prodirati u donji, već zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba očistiti
podlogu oko kalupa od suvišnog betona. Od početka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proći više od 150 s.

 

2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podložna ploča podiže i spušta 15 puta. Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.

 
Očvrsli beton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak ?/h=150/300 mm
 

 

Vlačna čvrstoća
- cijepanjem ? prama HRN EN 12390-6
- savijanjem ? prema HRN EN 12390-5

Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih
rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona:
fbk = fm ? t × ?
8) Kontrola u tvornici betona ?
Kontrola u tvornici betona može biti osnovna, tekuća  (unutarnja) i kontrolna (vanjska).
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***
Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima:
1.  n  ? 15
     m3 ? MB + k1  aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u [ N/mm2]
     x1 ? MB - k2   najmanja vrijednost u [ N/mm2]
2. 10 ? n ? 30   - za veće partije kad je poznata standardna devijacija ??
    mn ? MB + 1,2 ?
    x1 ? MB - 4
???????? mn ? xi) / n
3. 15 ? n ? 30    - kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom
     mn ? MB + 1,3 Sn
    x1 ? MB ? 4
Sn??????? mn ? xi) /( n ? 1)
10) Čelici za armiranje?
Betonski čelik dijeli se prema:
1.   profilu, na žice f ? 12 mm i šipke f > 12 mm;
2.   mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja, vlačna čvrstoća), na visoko i normalno duktilne čelike;
3.   zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv;
4.   površinskoj obradi pri izvlačenju, na glatki i rebrasti, uključujući i zavarene mreže;
5.   vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik.

Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko relativno produljenje prije sloma )
Oznaka čelika sastoji se od dva broja ? od granice popuštanja ?vi i normalne karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa.
Vrste čelika za armiranje:
1.   Glatka armatura je od prirodnog čelika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvačenja / vlačna čvrstoća)fi 6-14mm
2.   Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm
3.   Sukani profili su hladno obrađeni čelici.
4.   Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560.
5.   Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim šipkama od prirodnog čelika i zavarene. Nije dopuštena za dinamičko opterećene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isječene iz
iste šipke ili koluta). Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- određivanje vlačne čvrstoće Rm , granice razvlačenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje

Mrežasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih
šipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).
11) Pravila armiranja?
Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja prema
točno utvrđenim pravilima.

a)   ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0
- Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona, promjeru armature i načinu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploče, ljuske, stjene, međukatne konstrukcije)
- Za a0 > 5 cm, zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom

b)   RASORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA
- čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak ? šipke
- dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke )

c)   OBLIKOVANJE ARMATURE
- Zavarene armaturne mreže se ne savijaju
- Za vilice: GA do ? 16 mm; RA  do ? 12 mm; MA do  ? 10 ; BI do ? 6,9

d)   SIDRENJE ARMATURE
- Ravnim dijelom s kukom, savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju, vrsti čelika, o MB, o promjeru čelika

e)   NASTAVLJANJE ARMATURE
- Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka, uz pomoć zavarene poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem
- Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 ? ?

f)   VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE
- Linija vlačnih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veličinu v = ? x h
h ? statička visina nosača

Pravila armiranja
Stup i zid:
Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u zidovima 8 mm.
Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije biti manji od 20 cm ili 15 ?.

Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina jednaka ili veća od 0,5 raspona za nosače na dva oslonca, a jednaka ili veća od 0,4 raspona za kontinuirane nosače.

Kuke: kod GA 4 ?, kod RA 8 ?

Greda:
Min fi12
Min razmak uzdužne armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
12) Što sadrži projekt betona ?
Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer.

Projekt betona mora sadržavati:
a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona
b) Opis sastojaka betona
c) Način proizvodnje betona
d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona
e) Plan betoniranja,transporta,njege
f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika
g) Završnu ocjenu kakvoće

Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će
se proizvoditi beton.

Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. Tehnički opis
? opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša
na svojstva betonske konstrukcije,
? podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva
? opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
? opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih
proizvoda.
2. Proračun nosivosti i uporabljivosti
? podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se
odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,
? podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,
? proračun nosivosti i uporabljivosti
3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
? svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku
konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o
označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
? ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji
se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
? ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
? uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja
SVJEŽI BETON ? Glavna Svojstva
1. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć odgovarajuće opreme.
2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći.
3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.
13) Transport i skladištenje agregata i cementa ?
Bitno je da se ne kvari kvaliteta
a)   agregat ? pratiti da ne dođe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije
b)   cement treba zaštititi od vlaženja, preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom          ( atesti ) ne miješati ako su druge partije, za skladištenje duže od 3 mjeseca treba ponovna kontrola kvalitete.
14) Armatura, skele, oplate ?
a)   armatura se treba zaštititi od korozije, mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija
- savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije
- za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti
- kod ugradnje betona,armatura se veže graničnicima i podmetačima  da bi zadržala projektni položaj
- prije betoniranja kontrolira se promjer,  broj šipki i geometrija ugrađene armature, učvršćenje armature u oplati te granica razvlačenja ?v i granica fa

- površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu imeđu betona i armature
- savijanje pri temperaturama nižim od ?50C se ne preporučava
- nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja
- Ispravljanje savijene armature se ne dopušta, osim ako se koristi posebna oprema koja ograničava lokalna naprezanja.
- Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva.
- Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera

b)   skela i oplate
- moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija
- prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata grede

Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.
Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti:
-sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja
-dovoljno krute da osiguraju dopuštene  tolerancije za taj tip konstrukcije

Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton, armaturu ili oplatu, te da nemaju štetno djelovanje za okoliš.

Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom betonu.
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?
- U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije
- Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od  1,5 m
- Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda
- Temeperatura svježeg betona 5 ? 30 oC, ako nije poduzeti potrebne mjere
- Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.

Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje
vezane za te poslove. Npr. ?Beton se na gradilište doprema mikserima. Ugradnja
se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.?

Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu
Plan betoniranja ? ugradnja betona
Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. Ove radnje treba provoditi na način, da ne dođe do segregacije smjese betona. Temeljem gore navedenog treba poštivati pravila kako slijedi:
? izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
? visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1,5 m,
? ugradnju vršiti u jednakim slojevima,
? debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm,
? slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva, što znači da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,
? prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogućnosti i okolnosti, a kada to zatraži nadzorna služba,
? prekidi, kod duže stanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha, čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).

Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih elemenata horizontalni
Ugradnja u posebnim uvjetima
- ako su temperature niže od +50C i više od 300C
- agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina)
16) Njega betona ?
Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja.

Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti
- mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije.

Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno, jer će se na taj način osigurati normalan proces hidratacije, te beton zaštiti od vjetra.

Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje:
- višekratno dnevno polijevanje vodom
- pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu,te ih stalnim polijevanjem održavati vlažnima
- dužim držanjem u oplati

Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva na
zaštiti betonskog elementa od gubitka topline

Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h, pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod 5oC. Za sve ostale klase izloženosti, njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne 50% projektirane tlačne čvrstoće.

Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 ? 30 oC ) ?
- Zimi se beton grije ( na +7 oC do + 12 oC ) npr. parom
- Agregat treba biti čist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana
- Aditivi se provjeravaju  na + 5 oC i + 20 oC, ( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se kloridi i to 0,4 % na masu cementa ? uzeti s rezervom )
- Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ), a beton koji će u eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % - viša MB koja brže dostigne projektnu MB
- Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.
18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ?
- Projekt beton
- Građevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji se dovozi  - datum
- Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala
19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji  za B II, sadrži?
- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?
Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se  ako je  kvaliteta betona podbacila  u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična  tlačna čvrstoća od tražene MB )
Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije  - ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti dopušteno opterećenje.
Dvije vrste ispitivanja:
A.   NERAZORNO ? sklerometrom i ultrazvukom
B.   RAZORNO ? valjcima 5,0 x 5,6 cm izvađenih   iz konstrukcije ( 10 uzoraka )
21) Pokusno opterećenje ?
Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije raspona 30 m, dalekovodni stupovi  i sl.
- Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala, tek onda pokusno opterećenje
- Ako su rezultati negativni ( npr. veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo pokusno opterećenje ? ako su rezultati opterećenja negativni ? rušenje konstrukcije.
22) Održavanje objekata ?
Predviđeni su periodični  ( kontrolni )  pregledi i to:
- Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina
- Za industrijske objekte 5 godina
- Za mostove 2 godine
Kontrolni pregledi sastoje se od:
- Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina, te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije
- Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem
- Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more ? kloridi )
23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju, vrste ploča ?
Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje ćelija, pomoćnih materijala i vode.

Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona, jesu oblikovani proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih građevnih materijala.

Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese:
a)   silicijske komponente ? kvarcni pijesak, tepeći pepeo, troska iz visokih peći,
b)   vezne komponente ? cement, negašeno vapno, kombinacija
c)   sredstva za stvaranje čelija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula
   - kod pjenobetona deterđenti
d)   pomoćni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda

za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 ? žice  ?? ? 12mm 

Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao:
Armirani
1.   NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za određena statička opterećenja a proizvode se kao:
?   Krovne i međukatne ploče ( KSP )
?   Zidne vertikalne ploče ( ZVP )
?   Zidne horizontalne ploče  ( ZHP )
?   Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP )
?   Grede ( P )
2.   NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladištenja, a priozvode se kao:
?   Fasadne izolacijske ploče ( FIP )
?   Zidne pregradne ploče ( ZPP )
Nearmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
?   Izolacijske ploče ( IP )
?   specijalne izolacijske ploče ( SIP )
?   zidni blokovi ( ZB )
?   izolacijski toplinski blokovi ( ITB )
24) Transportni beton B II ?
Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagođenog sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na;
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente

Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najčešće se
transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
sprečava zbijanje i segregiranje betona. Običnim kamionima kiperima transportira se samo
beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se teško ispušta iz
auto mješalice.
Beton mora biti izručen  iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ). Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se super plastifikator. Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 ? 30 oC.

Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije
početi vezati i očvršćivati prilikom transporta.
25) Armaturne mreže ?
Tipovi: - tip R (uzdužno nosive )
-   tip Q ( obostrano nosive )
-   tip Rx ( za zidove )
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?
Sve vrste cementa moraju se ispitivati
PC k ? portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55
S ? cement sa sporim porastom čvrstoće
B ? cement sa brzim porastom čvrstoće
PC 15 zk ? sa dodatkom zgure do 15 %
PC 30 zk
PC 15 pk ? sa dodatkom pucolana do 15 %
PC 30 pk
PC 15 dk ? d ( z ili p ) ? miješani dodatak
PC 30 dk
MK ? metalurški cement
Mpk ? sa dodatkom pucolana
Pk ? pucolanski cement
27) Prenapregnuti beton ?
Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija
Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile:
1.   skupljanje betona ? skrati se
2.   puzanje betona ? naknadno povećanje deformacije - plastično
28) Specijalni betoni?
Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe
29) Lagani betoni ?
Lagani betoni su:
1.   jednozrnati lagani betoni ? samo krupne ili srednje frakcije
2.   lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) ? siporex
3.   lako agregatni betoni
?   postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat
?   na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )
?   mikroarmatura ( podne obloge ) ? mikroarmirani EPS betoni
?   nosivi čelični skelet + MEPS ?30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita
30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama?
Šipke i mreže:
B500A - tri reda poprečnih rebara
B500B - dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os
B450C - dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os

Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa, ali različitu duktilnost (omjer vlačne čvrstoće i granice razvlačenja)
31) Beton se proizvodi kao?
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti)
- projektirani beton (zadanih svojstava) ? odgovoran je proizvođač
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
Beton normiranog zadanog sastava
primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1.

Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni

Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem:
- agregata 70-80 % volumena betona
- cementa (veziva) 10-15% volumena betona
- vode 10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)

Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije

Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)

STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoći - količini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobičajena gustoća betona (običan beton):? = 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoće (lagani beton):? = 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoće (teški beton):? > 2600 kg/m3

- Za proračun se uzima prosječna gustoća betona:
? = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton)
? = 2500 kg/m3 (za armirani beton)

TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine
Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona

TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2
- Razredi tlačne čvrstoće betona:
C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60
Objašnjenje oznake: C ? f ck,cyl / f ck,cube
C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona)
fck,cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2

CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno očvrsne na
zraku i pod vodom.

ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR
- Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska
konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što
bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI
- izrezivanjem probnih tijela ? valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u
konstrukciji);
- metoda ultrazvuka ? nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje
se modul elastičnosti, dalje se proračunava čvrstoća betona);
- metoda sklerometra ? nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku
podlogu i odskoči, pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona).
32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija?
Ako je predviđeno projektom, a obvezno za:
-Mostove raspona većeg od 15m
-Tribine
-Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m
-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom
33) Održavanje betonske konstrukcije?
Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjeđi od:
- 10 god za stambene i javne građevine
- 2 godine za mostove
- 5 godina za ostale

Pregledi se sastoje od:
vizualnog pregleda,
kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.
34) Vrste cementa?
Vrste cementa su:
a)   cement opće namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)
portland cement (CEM I)
portland cement s dodacima (CEM II)
metalurški cement (CEM III)
pucolanski cement (CEM IV)
miješani cement (CEM V)
b)   cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c)   cement opće namjene niske topline hidratacije,
d)   posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e)   bijeli cement. (označava se s 'bijeli')
f)   sulfatno otporni cement, (označava se s 'SR')
g)   aluminatni cement, (označava se s 'CAC')
35) Dužina sidrenja, razmak šipki, šipke u snopu, zaštitni sloj?
Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti okoline (5 klasa okoliša), promjeru armature i načinu ugradnje betona
Ima ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zaštiti od požara i korozije
1,5cm za ploče
2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini
Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera šipke koja zamjenjuje snop
Ako je zaštitni sloj veći od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom

Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg zrna agregata
Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka

Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm

Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice
Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm

Maksimalni razmak šipaka kod stupa?
40cm

Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona.

Kod postavljanja šipki armature u više nivoa, potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz vibro igle
36) Granulometrijski sastav
Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem:
?  U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna
?  U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna
Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.

Tabela 1. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije
Sito    0.250    0.500    1.0    2.0    4.0    8.0    16.0    32.0
Min    2    5    8    14    23    38    62    100
Max    8    18    28    37    47    62    80    100

Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije
Sito    0.250    0.500    1.0    2.0    4.0    8.0    16.0
Min    3    7    12    21    36    60    100
Max    8    20    32    42    56    76    100
37) Tehnički propis za betonske konstrukcije
Ovim Tehničkim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama

Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama

Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu

Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina.
Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja; obično je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1).
Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1).


Sadržaj:
   I.   Opće odredbe
   II.   Tehnička svojstva betonske konstrukcije
   III.   Građevni proizvodi za betonske konstrukcije
   IV.   Projektiranje betonskih konstrukcija
   V.   Izvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija
   VI.   Održavanje betonskih konstrukcija
   VII.   Prijelazne i završne odredbe
   Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, I, J, K

Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je:
? pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C,
? armirana krutom čeličnom armaturom.

S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog betona, armiranog betona ili od prednapetog
S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim, običnim ili teškim betonom.

Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
? cement,
? agregat,
? dodatak betonu,
? dodatak mortu za injektiranje natega,
? voda,
? beton,
? čelik za armiranje,
? čelik za prednapinjanje,
? armatura,
? predgotovljeni betonski element,
? proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije, i

Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima nosivosti u glavnom projektu.

Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
? opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
? opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda.

2. u proračunu nosivosti i uporabljivosti
? podatke o predviđenim djelovanjima,
? podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,

3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstruk?cije:
? svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju,
? ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,

Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako:
? su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti
? su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
? betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti

PRILOG A ? BETON
PRILOG B - ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE
PRILOG C - CEMENT
PRILOG D - AGREGAT
PRILOG E - DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA
PRILOG F - VODA
PRILOG G - PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI
PRILOG H - PROJEKTIRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNIČKIM PRAVILIMA
PRILOG I - PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRILOG J - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA
PRILOG K - PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje
Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK
?      TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.
?      Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H. Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP, Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na:
      -   zabranu korištenja Bi - armature
      -   zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne             parabole
      -   zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima
      -   promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile
      -   povećanje zaštitnih slojeva betona
      -   Promjena koeficijenata kategorije građevine, te koeficijenata             dinamičnost, duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu             seizmičke otpornosti zgrade.
?   Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno počinje 1. srpnja 2006.
39) Zaštitni sloj armature
Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske plohe betona. Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće:
? siguran prijenos sila prionljivošću
? zaštita čelika od korozije
? neodlamanje betona
? propisana požarna zaštita.

Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava
odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće.

Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. Nazivna veličina zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti ?c:
cnom= cmin + ?c.

Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima,
najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm
40) Beton je
Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku
konstrukciju, te način potvrđivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK može biti:
?   Obični beton ? gustoće između 2000 i 2600 kg/m3
?   Lagani beton ? gustoće između 800 i 2000 kg/m3
?   Teški beton ? gustoće preko 2600 kg/m3

TPBK se ne odnosi na:
?   Poraste betone
?   Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i
?   Betone otporne na požar
Konzistencija betona.
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj
međusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
Segregacija
Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u količini vode tako da
mješavina postane suha ili vlažna?
Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naročito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
Dodaci betonu
Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika,
koje povećavaju kohezivnost mješavine. Također smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. Obično se dodaju posebno ili s vodom
Vodocementni faktor
Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.
Tlačna čvrstoća betona
Na gradilštu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana

- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost   konstrukcije, bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega
Svojstva svježeg betona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom
- zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
Što definira svježi beton;
- obradivost ? konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mješavine
- temperatura
- količina pora u svježemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja.
Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)
Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+)
 je 2+, s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.