Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 4 ... 10
3
Stručni ispit / Tehnička regulativa - Prometnice
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:34:12 prijepodne »
7. TEHNIČKA REGULATIVA ? PROMETNICE
1) Zakon o javnim cestama ?
Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi, a čine ju:
1.   cestovna građevina ( posteljica, donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, potporni zid )
2.   građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode
3.   zemljišni pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog presjeka ceste
4.   cestovno zemljište ? površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće, stacionari, pumpe, prakirališta ? )
5.   građevine na cestovnom zemljištu
6.   stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila
7.   priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu
8.   prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste
9.   građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša

Tri skupine javnih cesta:
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste),
2. javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske ceste),
3. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste)

?   javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij  RH ( državne ceste ), jednu ili više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste )
?   nadležnost nad javnim cestama ? državne ceste ? HUC
-   županijske ? ŽUC
?   poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta, projektiranje sa istražnim radovima, stručna ocjena studija i projekta, otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola građenja, tehnički pregled i primopredaja na korištenje i održavanje ? ZAPRAVO SU TO INVESTITORSKI  RADOVI
?   lokacijsku dozvolu izdaje:
- za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenje)
- za županijske i lokalne  ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenja nadležne PU )
?   troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja ? ako su uz to i poslovi na vodoprivrednim i slivnim građevinama ? plaća vodoprivreda
troškove glavnog projekta? uprava za ceste( HUC ili ŽUC )
Održavanje javnih cesta su:
- redovno i izvanredno održavanje
- osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste
- ophodnja, obavijesti o prohodnosti

Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su:
- sprečavanje propadanja cesta,
- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
- dovođenje ceste u projektirano stanje,
Pregled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godišnji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u šest godina
5.Izvanredni - nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode)

Redovni pregled :
- na državnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.

Izvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije
?   AUTOCESTA ? može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta

?   Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa:
Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC
Prekomjerna upotreba javnih cesta ? netko treba platiti
Priključak i Prilaz
na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu ? potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a

U blizini raskrižja, prijelaza preko željezničke pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se saditi drveće, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemogućuju preglednost.
Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu

Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tije?la koje upravlja javnom cestom

kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka ? tamo di se mijenja pop. profil ceste

?   Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste, građenja i održavanja, te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i pratećim objektima ( hoteli, pumpe, parkirališta ) .
Zaštitni pojas
Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako, da je u pravilu širok sa svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale državne ceste 25 m,
- županijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
Razvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.

Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata
Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to:
? u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
? u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.

Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:
1. cestovne građevine:
? trasa javne ceste,
? vijadukti, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci,
? tuneli, galerije,
2. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode
4. prateći uslužni objekti: odmorišta, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO)
5. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa, telekomunikacije)
6. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša: (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš, sigurnosna ograda)
7. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu
8. građevine za zaštitu od buke.
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ?
Osiguranje pokosa:
?   Humuziranje i zasijavanje travom
?   Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih kolaca
?   Pleterom
?   Zasađivanjem drveća ? ne za nasip
?   Betonskim pločma
?   Kamenim nabačajem ? pri djelovanju valova
?   Kemenom, kamenom naslagom     ugroženost od vode
?   Kameni osmerokut
?   Suhozid ( kamena obloga )
?   Štrcana cementna žbuka
?   Žičana mreža

Osiguranje nožice:
?   Slaganje kamena
?   Betonski zidovi
3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ?
Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem pritiska pod utvrđenim uvjetima.
Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora)
Ms = ( ? P / ?s) ? d
? P ? razlika dva opterećenja [ kp/cm2] [N/mm2] [MN/m2]
?s   - razlika slijeganja [cm]
d - promjer kružne ploče [cm]
Metoda kružne ploče
Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva
Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetička sredina), kružna ploča 200 ili 700cm2, oprema za određivanje vlažnosti

Površina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlažnosti, bez kamenčića što strše ili bez šupljina
Mala ploča za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploča optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se postigne opterećenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok očitanje ne bude manje od 0,05mm; opterećenje se povećava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d

?300 za tampon
?160 za posteljicu
4) Zaštitne ograde ?
Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od štitnika (traka od lima), stupova, spojnica, završnih elemenata (na početku i kraju ) te demontažom prijelaza, a dijelimo ih na:
1.   jednostrana ograda (JO) ? stupovi na 4 m
2.   dvostrana ograda (DO) ? stupovi na 2 m
3.   jednostrana distantna ograda (JDO) ? stupovi na 2 m sa spojnicom
4.   dvostrana distantna ograda (DDO) ?stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5.   jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) ? 1,33 m
6.   dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) ? 4 m, a sponice na 2m
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ?
U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri:
1.   projektni period ( u pravili 20 godina)
2.   vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda ? indeks vozne sposobnosti p=0-5
3.   prometno opterećenje ? eventualno prometno opterećenje
4.   klimatsko ? hidrološki uvjeti ? regionalni faktor R=0,5 ? 5,0 (R=2,0)
5.   nosivost materijala posteljice ? kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p .
6.   kvaliteta materijala kolničke konstrukcije
Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.
6) Klimatski i hidrološki uvjeti ?
1.   KLIMATSKI UVJETI - skup metoroloških pojava ? istražuje se temeraturama zraka preko indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih temperatura za hladni period )
2.   HIDROLOŠKI UVJETI ? stanje podzemnih uvjeta
a)   povoljni  - nasip viši od 1,5 m, nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja, dobra odvodnja
b)   nepovoljni ? nasip niži od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, loša odvodnja
7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ?
Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. Dobiju se prskanjem postojećeg zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.
8) Izrada asfaltnih betona ?
Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm,  pijesak 0,09-2 mm i brašno) i veziva (bitumen BIT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?
Nosivost se određuje kružnom pločom?Ms ? tekuća kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na 200 m. ravnost  ? 20 mm, a mionimalni poprečni nagib 4 %
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?
Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) površine kolnika pri  normalnom opterećenju (50 k N), Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa.
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku?
BNHS 16; BNS 22,32,45;     BIT 45,60,90,130,200
BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno, pijesak, sitnež, tucanik) i veziva
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ?
Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora.
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, o odvodnji                          (15-30 cm).
Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina)
13) Izrada nosivih slojeva kolničke konstrukcije od materijala stabiliziranog cementom ?
Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje
?   Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement
?   Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )
?   Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlažnost, zbijenost, čvrstoća                              (3-6 N/mm2 ? MB5), otpornost na smrzavanje, količina veziva
?   Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, odvodnji; za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne više od 25 cm.
KONTROLNA ISPITIVANJA:
Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav ? ako je potrebna probna dionica od 600 m2
Tekuća ispitivanja:
1.   Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m2
2.   Granulometrijski sastav na 3.000 m2
3.   Kvaliteta veziva na 100 t veziva
4.   Čvrstoća na 1.000 m2
5.   Ravnost, debljina na svakom profilu

Kontrolna ispitivanja:
1.   zbijenost na 2.500 m2
2.   čvrstoća na 3.000 m2
3.   debljina, ravnost na svakih 3.000 m2
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?
Primjena kod poboljšanja tla, posteljice, kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke konstrukcije
Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom glinovitih čestica
- Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO
- Debljina 15 do 40 cm
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku ?
DBNS,      BIT 45,60,90
16) Bitumen za kolnike?
BIT 200,130,90,60,45,25,15 ? dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm
Atestiranje 4 puta godišnje
17) Ispitivanje po Marshall ?u ?
?   Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive slojeve za zrna do 25 mm.
?   Modificirana metoda- kad je više od 10 % zrna od 25 ? 50 mm
?   Ispitivanje se vrši pomoću marshallovog  uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.
18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m
Slobodni profil ? 1,50/2,50 m
Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m
Može se smanjiti do bmin=80 cm
Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0,75 m
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ?
Za tramvaj:
Širina tramvaja t=2,2 (2,5)m
Zašitni razmaci dt=0,50 m
T=3,2(3,5)m
Visina slobodnog prostora 6 m
U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu

Za trolejbus i autobus:
20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa ? osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.
21) Ograničenje brzine
Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
Iznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat.
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila,
3) 80 km na sat na ostalim cestama
22) Kolnička konstrukcija
Slojevi
- habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB)
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj  (CNS)
- mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS)
- posteljica (P)

ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR :
Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se od veznog i habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja.
-Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja.
-Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije.
   -HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po    načelu najgušćeg pakiranja zrna.
   -HS-SMA je habajući sloj izveden od ?splitmastiksasfalta?, asfaltne mješavine       diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz    grupe vrlo teškog i teškog prometnog opterećenja.

Ostali zastori:
-Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem.
-Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom    postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
-Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži.

BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS)
BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do 5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak.

Sloj u kolničkoj konstrukciji    Debljina sloja (mm)
Habajući sloj (HS)    20   do    60
Vezni sloj (VS)    50   do    80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS)    45   do  120
Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)    45   do  120
Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)    150   do  300
Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS)    200   do  400
23) Pojmovi
Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti,
Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m

Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta,
Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),

Kolnik  je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,
Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika

Najveća dopuštena masa  je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,

Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izričitih naredbi,
znakovi obavijesti

Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati  reflektirajuća svojstva.

Poprečni nagibi kolnika
Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:
qmin = 2,5%
Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%

Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice

Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom.
U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%.

Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja, projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka.

Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka.

Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno četiri ili više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4,00 m ili min 3,00 m (iznimno 2,50 m).

Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%).

Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje po?p?reč?nog nagiba kolnika unutar prijelaznice.

Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste

Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka.

Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.

Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine:
1.Studije
2.Idejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.Izvedbeniprojekti
24) Spoj na javnu cestu
Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama, razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina:
? prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika, do zemljišta i individualnih stambenih objekata,
? poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare, kamenolomi, kupališta, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.),
? uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Računska brzina
3.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvo?ljena brzina)

Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste, uz uvažavanje prometnog zna?čaja, propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.
Projektna brzina (Vp)
je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste.
Računska brzina (Vr)
je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.

Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je razlika
Vr - Vp  ? 20 km/h
8.TEHNIČKA REGULATIVA ? ŽELJEZNICE
1) Trokut preglednosti
Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu
nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u
cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.

Elementi trokuta preglednosti:
? Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti- ali ne manji od 20°
? Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon
pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz
ubrzanje 1 m/s2
? Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u
ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na
udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge)
? Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova
? Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu

Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 10.
Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste
ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ"). Točke A i C nalaze se u osi kolosijel
željezničke pruge. To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke
(Bi) na cesti. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge. Crta
označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne
profila željezničke pruge. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge
ceste. Ona iznosi:
za kut a = 80° - 90° - n = 3.50 m
za kut a = 70° - 79° - n = 4.50 m
za kut a = 60° - 69° - n = 5.50 m
za kut a = 50° - 59° - n = 6.50 m
za kut a = 40° - 49° - n = 8.00 m
za kut a = 30° - 39° - n = 11.00 m
za kut a = 20° - 29° - n = 17.00 m

 
Slika 10,4, Trokut preglednosti


Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi

Podjela željezničkih pruga
? pruge od značaja za međunarodni promet,
? pruge od značaja za regionalni promet,
? pruge od značaja za lokalni promet.
Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Industrijski kolosijek  je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika
Infrastrukturni pojas  je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge.

Kolodvor  je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi.
Željeznička pruga
je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).

Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima:
? na križanju željezničke pruge i autoceste,
? na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste,
? na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci.

Donji ustroj:
- geotehničke građevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni sustavi, obložni zidovi, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, propusti, peronske nadstrešnice, okretaljke, prijenosnice, i kolosiječne vage
- cestovni i pješački prijelazi u istoj razini,
- pružna oprema (ograde, branici, prsobrani i pružne oznake)

Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, izolacijski sastavi, pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tračnica, kolosiječni zastor i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice, križišta, dilatacijske naprave).

1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo, kojim se ne upravlja s čela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka, okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila.
5."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka, propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovođe, automatski zaustavlja vlak,ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.


Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima, uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 160 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 120 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h,
4. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,

Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav.

Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu:
? građevinski infrastrukturni podsustav
? elektroenergetski infrastrukturni podsustav
? prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
? ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastruk?ture.

Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm.
Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m.

Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.

Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz

Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza
? 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
? 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
? 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.

Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:
? na križanju željezničke pruge i autoceste,
? na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
Pružni pojas
Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.

4
Stručni ispit / Tehnička regulativa - Čelične konsturkcije
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:32:57 prijepodne »
6. TEHNIČKA REGULATIVA ? ČELIČNE KONSTRUKCIJE
1) Tehnička dokumentacija kod čeličnih konstrukcija?
Tehničku dokumentaciju za č.k. čine:
a)   STATIČKI PRORAČUN ? mora sadržavati podatke o opterećenju, materijalu, temeljnom tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije; statičku koncepciju, proračun naprezanja, proračun elastičnih deformacija, proračun sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja na ležajima
b)   CRTEŽI ? moraju sadržavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa statičkim proračunom (pozicije)
c)   TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE ? sadrži opis i namjenu objekta, podatke o upotrebi i transportu, opis montiranja
d)   POSEBNI TEHNIČKI UVJETI ? sadrže zahtjeve u pogledu materijala, izrade i montiranja, izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole
2) Opterećenje čeličnih konstrukcija ?
a)   OSNOVNO  - vlastita težina, snijeg i pokretno opterećenje
b)   DOPUNSKO ? vjetar,  kočna sila (kranovi, promet), bočne sile, sile od temperaturnih djelovanja
c)   IZNIMNO ? seizmička djelovanja, havarija
Za dijagonale ravninskog sistema ? sila od vjetra, a ostalo zanemarivo ? osnovno opterećenje
3) Dimenzioniranje čeličnih konstrukcija ?
Po metodi graničnih sila:
Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti, stabilnosti, deformacija, nosivost na umor, dokaz sigurnosti protiv prevrtanja,klizanja i podizanja konstrukcije na ležajima.
Stabilnost se dokazuje za tlačne štapove, ploče (limove) i pojaseve nosača
Ograničenje deformacija, prema rasponu i visini konstrukcije:
?   L/300 za nosače u zgradarstvu ? progib
?   L/200 za podrožnice
?   L/500 za nosače međukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)
?   H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra  H ? visina zgrade
?   Može se i pooštriti npr. Opterećenje podrožnice staklom L/500 zbog opasnosti od loma
4) Proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija ?
?   Vlačni štapovi ? plastična otpornost brutto poprečnih presjeka i otpornost netto poprečnih presjeka
?   Tlačni štapovi ? klasifikacija poprečnog presjeka
        Otpornost poprečnog presjeka
        Otpornost elemenata na izvijanje ? = li / i
?   Savijanje ? klasifikacija poprečnog presjeka
Otpornost poprečnog presjeka (shearlag efekt, tlačna otpornost, otpornost bna savijanje, na smik, interakcija ?
Otpornost elemenata na izvijanje (uzdužna tlačna sila, otpornost elemenata na savijanje, interakcija M ? N )
Kontrola progiba
5) Izvedba čeličnih konstrukcija ?
Provodi se prema crtežima tj. tehničkoj dokumentaciji
?   Potrebno je vršiti kontrole
?   Č.k. kontroliraju se prema njihovoj vrsti, a prije bojenja
?   Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. konstrukcije koje se kasnije zabetoniraju
?   Odstupanja ? mora se pratiti geometrija, a odstupanja mogu biti u dopuštenim granicama
6) Projekt montaže čelične konstrukcije sadrži ?
?   Tehnički opis montaže i plan izvođenja
?   Vremenski plan izvođenja
?   Statički proračun
?   Projekt skele ( statički proračun i crteži )
?   Plan organizacije gradilišta
?   Spisak opreme
?   Elaborat o zaštitnim mjerama
7) Projekt skele ?
Projekt skele obuhvaća sve pomoćne građevine za podupiranje dijelova č.k. za vrijeme montaže, prostor i radna mjesta za izvođenje radova, crteže skele, predviđena mjesta za opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zaštitu od pada osoba, alata i materijala, statički proračun.
8) Što je potrebno kod preuzimanja čelične konstrukcije ?
Kod preuzimanja č.k. sastavlja se zapisnik te se prilaže slijedeća dokumentacija:
?   Projekt za montažu č.k.
?   Radionički nacrt
?   Atesti o isporučenim č.k. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici
?   Dokumente o odstupanju od projekta i usuglašenost
?   Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. temelji)
?   Atesti o osnovnom i spojnom materijalu
?   Dokumenti o kontroli izvođenja montažnih radova
?   Građevinski dnevnik
?   Podaci o geodetskim mjerama
?   Atest o ispitivanju č.k. poslije završene montaže
?   Foto dokumentaciju o građenju objekta
9) Korozija objekta i zaštita konstrukcije od korozije ?
Korozija može biti atmosferska, u vodi, u zemlji, korozija koja nastaje u dodiru s drugim tvarima. Prilikom pripreme čeličnih površina za postupak zaštite od korozije radi se odmašćivanje (čistim suhim krpama), čišćenje (mlazom abraziva, plamenom, kemijskim sredstvima, strojno i ručno), otprašivanje (usisivačem) i prethodna zaštita (sredstva za ispiranje)
Zaštita od korozije ostvaruje se:
?   Premaznim sredstvima ? osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Prvi osnovni u pravilu u radionici, a ostali nakon montaže
?   Toplim pocinčavanjem ? nanošenje prevlake cinka po toplom postupku
?   Metalizacijom ? prskanjem tastopljenog metalapištoljem (cink, aluminij, olovo)
?   Katodnom zaštitom ? katodna polarizacija u prisustvu elektrolita
10) Tehnički pregled ?
Tehnički pregled vrši se nakonmontaže č.k., a prije njene uporabe. Treba provjeriti da li je konstrukcija izrađena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala, te izrada i montaža ista kao i zahtjevana.

Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži:
? naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehnički
? vrijeme, mjesto, tijek i način rada povjerenstva,
? imena prisutnih članova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji,
? podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornim inženjerima),
? podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim
? popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom,
? podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine,
? podatak o prijavi početka građenja,
? popis građevnih dnevnika,
? podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru,
? podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača i
11) Ispitivane konstrukcije ?
Ispitivanje konstrukcije vrši se poslije završene montaže posebnim probnim opterećenjem kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvođenja i to zgrade, stupovi za dalekovode, mostovi, transportna sredstva (kranovi ikranske staze, žičare), rezervoari i silosi, konstrukcije za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). Ispitivanja mogu biti probnim opterećenjem (statička i dinamička) te posebna (nepropustljivost). Probno opterećenje se radi za najnepovoljniji slučaj opterećenja po statičkom proračunu
12) Norma; izbor osnovnog materijala ?
Faktori koji  utječu su naprezanje, oblikovanje elemenata, debljina elemenata, značaj elemenata i radna temperatura
L = K ? Z ? N
L ? faktor opasnosti od krtog loma
K ? faktor konstrukcije (1; 1,4; 2,0 ) ? ovisi o blikovanju elemenata
Z ? faktor oštećenja ( 0,5; 0,7; 1,0 )  - ovisi o značaju elemenata
N ? faktor naprezanja ( 1,0; 1,4  ) ? ovisi o brzini naprezanja
Za dobiveni L i određenu radnu temperaturu iz tablice se za određenu debljinu elementa očita broj ( 1, 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala ? sve to vrijedi za zavarene konstrukcije
13) Izvijanje i kako se računa ?
EUROCOD 3
? = li / i  ; ? ? vitkost ;   i ? radijus inercije;  li ? duljina izvijanja
???????????????????svedena vitkost;?????????????E / fy Eulerova vitkost;   E= 21.000 kN/cm2
za izračunati ?  i odabranu liniju izvijanja (a, b, c, d ) očita se iz tablice faktor redukcije  ?  .

uvjet: Nsd ?NbRd =  ? ?
14) Tehnički propis za čelične konstrukcije
Ovim se Tehničkim propisom propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama

Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.

Građevni proizvodi od čelika:
? proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice)
? mehanički spojni elementi
? dodatni materijal za zavarivanje
? vlačni elementi visoke čvrstoće
? konstrukcijski ležajevi

Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda.

PRILOG A - PROIZVODI OD ČELIKA
Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika i nehrđajućih čelika za


PRILOG B - MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI - Vijci, zakovice, trnovi
PRILOG C - DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE
PRILOG D - VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE
PRILOG E - KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI
PRILOG F - PREDGOTOVLJENI ELEMENTI
PRILOG G - PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA
PRILOG H - PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA
PRILOG I - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA
15) Što je nosiva čelična konstrukcija ?
Nosiva č.k. je dio objekta koji ima prevladavajuću funkciju preuzimanja opterećenja. Svaki pojedini element mora imati dostatnu nosivost da može odoljeti silama koje na njega djeluju.
Nosiva č.k. je sustav nosača koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja, spojenih traka, da osiguraju prostornu stabilnost objekta.

Sa seminara:
GLAVNI PROJEKT ? IZVEDBENI PROJEKT ( radioničko montažna dokumentacija za č.k. ? čeličnu konstrukciju ) ? izrađuje PROJEKTANT
INVESTITOR ? sve to treba želi li građevinu ? određuje STRUČNI NADZOR koji je za č.k. obvezan; SPECIJALISTIČKI NADZOR ? obvezan je za složene č.k. ? kao dodatni nadzor
IZVODITELJ ? dužan je na temelju tehničke dokumentacije imati TEHNOLOŠKI ELABORAT izvedbe č.k. ? mora biti tako napravljen da se vidi kako će biti izvođeno u tehnološkom smislu ? tehnologija zavarivanja ( var, jačina, klasa, definira se postupak elektrode, broj slojeva ?) ? SVI POSTUPCI IZRADE I MONTAŽE Č.K. koji će kasnije biti primjenjeni na građevini.
IZRADA KONSTRUKCIJE ? prvo nabava materijala ? u skladu s tehničkom dokumentacijomi tehnologijom, prije početka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal ispravan bez obzira na atest ? ako je sumnjiv novo atestiranje; formalno ?atesti su samo za tehnički pregled ? to nije zaštita izvođača)
Počinje se raditi- obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati čitav tijek na jednom mjestu ?nakon provjere materijala ? zabilješke međufazne kontrole , zapažanja i sl.
1.   DNEVNIK IZRADE Č.K.
2.   DNEVNIK ZAVARIVANJA ? samo zavarivački radovi ? koji zavarivači i koje su radove radili,snimanje varova i sl.
?   Kad  je kraj izrade konstrukcije ili dijela ? PREUZIMANJE Č.K. ili ZAPISNIK O PREUZIMANJU ? projektant, nadzor, izvođač ( monter č.k. ) + onaj tko je izradio č.k.
?   To je međufazna kontrola ? dozvola za transport na gradilište ? karakteristike tehničkog pregleda
?   Preuzimanje na gradilištu ? kad je konstrukcija stigla na grailište ? radi se ZAPISNIK kontrola o ispravnosti i broju ( oštećenja, krađa kod transporta )
?   MONTAŽA ? montažer ? prije početka radova ? preuzeti geodetsku snimku konstrukcije na koju se nastavlja čelik ( čašice, ležaj i za krovne nosače ) ? vide se tolerancije za izvedbu ? da li čelik trpi te tolerancije ? ako NE ? sanacija ili ako DA ? montaža
?   Prema tehnološkom projektu montaže ? skele, dizalice, zaštita na radu ? vodi se DNEVNIK MONTAŽE NA GRADILIŠTU ? zavarivanje i DNEVNIK ZAVARIVANJA
?   U tijeku montaže ? geodetsko praćenje tj.  Ponašanje konstrukcije u stvarnosti ? kad je gotovo ? GEODETSKA SNIMKA MONTIRANE KONSTRUKCIJE i odstupanja- da li su u skladu s dopuštenim tolerancijama
?   Sve vrijedi i za antikorozivnu zaštitu

TEHNIČKI PREGLED Č.K. ? prije nastavka radova ( obloge, pokrivanja ) ?da li je ta konstrukcija u redu ? ZAVRŠNI PREGLED ?  da se ne miješa s tehničkim pergledom na kraju
?   Sazivaju ga sudionici ? predaja za daljnje radove ? tehnička dokumentacija, atesti, dnevnici, ? ZAPISNIK O ZAVRŠNOM PREGLEDU ? konstrukcija je montirana u svemu po tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima ? tada se može nastaviti rad na građevini
?   Dalje ? mogući zahvati ili ne ?ako se radi isti postupak vođenja ? kompletira se dokumentacija za tehnički  pregled građevine u cjelini
?   Za završni tehnički pregled ? ostaje npr. probno opterećenje ? kad je to moguće zbog ukupnog opterećenja

ODRŽAVANJE Č.K. ? nakon uporabne dozvole- građevinu preuzima korisnik
?   Dalje ? pregledi ? u zgradarstvu ? redvitigodišnji pregled i 10-godišnji glavni pregled ( mostovi, industrija ? 5 god. ) PROJEKT ILI ELABORAT ODRŽAVANJA ? što se mora pregledati i kakvi rezultati moraju biti
?   Servisna knjiga konstrukcije ? zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda
?   Glavni pregled ? ispravnost konstrukcije za preošli period ? ako nije moguć novi period ? sanacija ? kao za nove  radove
?   Izvanredni događaji na konstrukciji uslijed npr. vremenskih promjena ili rata i sl. ? IZVANREDNI PREGLEDI
16) Dijagram čelika ?
           
5
Stručni ispit / Tehnička regulativa - Hidrotehnika
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:32:29 prijepodne »
5. TEHNIČKA REGULATIVA ? HIDROTEHNIKA
1) Zakon o vodama
 ? utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama, način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva
-   pravna osoba za upravljanje vodama su  HRVATSKE VODE
-   sredstva za financiranje upravljanja vodama osiguravaju se posebnim zakonom
-   uključuju sve površinske i podzemne, mineralne i termalne vode, mora

Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama

Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
- površinske i podzemne kopnene vode,
- mineralne i termalne vode, 
- nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru,
- vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka.

Vode su opće dobro ni u čijem vlaništvu.
VODNI REŽIM  je prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava u vremenu i prostoru.
VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodno dobro i vodne građevine na određenom području.
KORITO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje.        - korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode
OBALA je pojas zemljišta uz korita kopnenih voda koji služi pristupu vodi i redovnom održavanju korita.
VODOTOK je korito tekuće vode s obalama i vodom
UŠĆE RIJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgraničenja koja spaja najdalje suprotne točke njihovih obala na utoku u more.
MEĐUDRŽAVNE VODE su vode koje čine ili presjecaju državnu granicu

UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti, odluka i mjera radi održavanja, poboljšanja i ostvarivanja jedinstva na određenom području što se ostvaruje zaštitom vode od onečišćenja, uređenjem vodotoka, zaštitom od štetnog djelovanja voda, te osiguranjem potrebnih količina vode.
VODNA I SLIVNA PODRUČJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama.
VODNI REŽIM se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja prostornog rasporeda voda i kakvoće, a promjene vodnog režima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski, lokacijski i prostorno.

Uređeni inundacijski pojas
čini zemljište izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje.

Neuređeni inundacijski pojas čine:
- zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina,
- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora.
Melioracija
Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu
2) Vodne Građevine
su građevinski objekti koji služe za uređenje vodotoka, za zaštitu voda i zaštitu od voda i to:
1.   regulacijske (zaštitne)?nasipi, latentni kanali, brane i sl.?upravljaju Hrvatske vode
2.   melioracijske -  za odvodnju
3.   korištenje voda     - za vodoopskrbu, pročišćavanje
- za melioracijsko navodnjavanje
- za proizvodnju električne energije
- za plovidbu
4.   zaštitu voda ? kolektori, pročišćivači isl.
3) Vodna područja i vodni slivovi
su područja jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka i to slivova Save, Drave i Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno područje čini teritorijalnu jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka
- površinske vode dijele se na državne vode ( važne za RH ) i lokalne vode

Slivno područje nekog vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se vodne količine slivaju prema nekoj točki tog recipijenta
Sliv - Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode
Vododjelnica +definira granicu površina dva sliva

PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su :
1.   VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH ? dugoročni planski dokumenti za gospodarenje vodama
2.   VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUČJA ? osnovni planski dokument

KORIŠTENJE VODA ? upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene
- za proizvodnju električne energije
- za uzgoj riba
- za plovidbu
- za šport, kupanje i rekreaciju

Pravo prvenstva za korištenje voda ima stanovništvo ( za piće, sanitarne porebe, protupožarnu zaštitu i potrebe obrane )

VODNO DOBRO je skup zemljišnih čestica
O pripadnosti nekog zemljišta vodnom dobru odlučuje Državna uprava za vode, te županijski ured nadležan za upravljanje vodama
Vodno dobro služi održavanju ili poboljšanju vodnog režima ( uređenje vodotoka, održavanje unutarnjih plovnih putova )

VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne građevine na određenom području

VODNI REŽIM čini prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava te stanje količina i kakvoće voda na određenom području i u određenom vremenu

ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ostvaruje se nadzorom i sprečavanjem onečišćenja voda. Onečišćenje je mjerenje korisnih svojstava vode unošenjem hranjivih tvari u vodu. Zagađenje je unošenje opasnih tvari štetnih za život i zdravlje ljudi i okoliša u koncentraciji ispod dozvoljenih granica.

OBRANA OD POPLAVA ? redovna i izvanredna

Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.

Bujičnim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kiša i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja
4) Vodopravni Akti 
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja i upravljanja vodama u skladu sa zakonom.
Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, županijski ured za upravljanje vodama, a žalbe rješava Državna uprava za vode.
Vodopravni akti su:

1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje geoloških istraživanja, te drugih radova koji utječu na promjenu vodnog režima.
Uvjete izdaju Hrvatske vode
Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilažu se podaci o lokaciji, osnovni tehnički podaci o objektu,

2.VODOPRAVNA SUGLASNOST
Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti dužna je prije početka radova zatražiti suglasnost kojom se potvrđuje da je dokumentacija za građenje u skladu s izdanim uvjetima. Izdaje se u obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti prilažu se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, mišljenje na glavni projekt nadležnog ministarstva i propisana upravna pristojba.

3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA
Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuje namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda, opasnih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode.
Vodoprivredna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda, te za vađenje pijeska, šljunka i kamena
Vodopravna dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. Zahtjevu se prilažu podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodoprivredne dozvole

4.DOZVOLBENI NALOG
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima  i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.
Dozvolbeni nalog posebno sadrži:
- Nalog da se izvrši neka radnja te rok
- Nalog da se ne čini neka radnja te rok
- Nalog  za ulaganje radi otklanjanja nekog poremećaja i nesuglasja s uvjetima te rok

Ispitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlačna proba ):
?   Ispitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 ? 500 m
?   Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomično se zatrpava cjevovod radi učvršćivanja cijevi ? da ne dođe do  pomaka cijevi kod puštanja vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti  zatrpan, a najniži dio tlačna crpka i tlakomjer s podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )
?   Cjevovod se polako puni da izađe zrak ( odzračni ventil na najvišim mjestima ) ? brzina punjenja 5 cm/s
?   Kad se na mjestima ispuštanja zraka pojavi voda sve se zadržava pa i dotok vode
?   Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLAČNOJ PROBI ? podiže se pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska
?   Ispitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno 10 bara¸
?   Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva određuje tako da probni pritisak bude jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se održi probni pritisak 5 minut. U slučaju propuštanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji
?   Provjerava se da li je dodana količina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u slučaju da nije, pristupa se kontroli cjevovoda ? da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na pritisak.
?   Po uspješnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30 cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bočno nabijanje
?   Potom se izvodi SKUPNA TLAČNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska

GRAVITACIJSKI CJEVOVOD
?   Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost
?   Dionica ispitivanja između dva reviziona okna
?   Probni pritisak na 0,4 bara
?   U odnosu na unutrašnju površinu cjevovoda mjeri se  gubitak po m2 ? l/m2 ? gubitak vode
?   Ispitivanje revizionih okana na vodonepropusnost ? napuni se vodom, označi se razina i mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena ? gubitak l/m2

LIJEVANO ŽELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM:
?   Tvornički način ispitivanja, a ispituju se mehaničke osobine ( zatezanje, savijanje, hidraulički pritisak, progib )
?   Spajanje se može izvesti pomoću naglavaka, prirubnica ili navrtka

BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU
?   Dužina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za veće dužine
?   Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci
?   Maksimalna veličina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke
?   Cijevi dužine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta, utovara )
?   Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm
?   Krajevi cijevi: spojevi pero ? žlijeb, pero ? naglavak
?   Ispituje se točnost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4 bara u tijeku 48 sati )
?   Spajanje cijevi vrši se spojnicamaod gume ili plastike

Vodni doprinos se obračunava na temelju glavnoga projekta

Vodnu dokumentaciju čine: vodna knjiga, vodni katastri i očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru.
U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama
Vodni katastar čine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina
6
Stručni ispit / Tehnička regulativa - zgradarstvo
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:32:00 prijepodne »
4. TEHNIČKA REGULATIVA ? ZGRADARSTVO
1) Materijali za izvođenje zidanih zidova zgrade ?
?   Zidani elementi od umjetnog kamena
- opečni ? puna opeka, fasadna, šuplja fasadna, blokovi, šuplji blokovi
      - betonski ? puni i šuplji
      - kameni
?   Vezivni materijali
Žbuke ? za ožbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda)
Mort za zidanje ? vapneni mort M 0,5
-   produžni M 2,5 i M 5,0
-   cementni M 10
2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida širine 100 cm, debljine i visine prema stvarnim mjerama zida zgrade ? dobijemo opterećenje pri lomu koje podjelimo sa i dobijemo dopušteno centrično i ekscentrično opterećenje zida.
3) Dopušteno naprezanje zidova pri centričnom pritisku ?
Dopušteno naprezanje zidova zgrada pri centričnom pritisku ovisi o marki elementa, marki morta i vitkosti zida.
4) Serklaži?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade.
Serklaži zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i više, širina serklaža odgovara širini zida.
Armatura serklaža mora biti ista po svim katovima. Ako opterećenje kojem je izložena zgrada ne zahtjeva jaču armaturu, pojedini podužni serklaži moraju se armirati armaturom po  izrazu
Fa = 2,0 + 0,4 x n
Gdje je n ? broj nadzemnih etaža
Razmak između  poprečnih ukručenih zidova zgrade, čija debljina mora iznositi najmanje 20 cm, ne smije biti veća od 7,5 m.

Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm
Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i više
Max razmak verikalnih serklaža je 5m
Armiraju se s min 4x fi14

Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i više
Širina može biti iznimno uža za 5cm radi TI, min visina 20cm, ali ne manja od visine međukatne konstrukcije.
Armiraju se s min 4x fi12
5) Završni radovi, opći posebni uvjeti ?
Završni radovi su svi građevinsko obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i uređenju objekta visokogradnje, te građevinsko obrtnički radovi na rekonstrukciji i adaptaciji.
Opći tehnički uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti te kvaliteta.
Posebni uvjeti odnose se na završne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:
?   Krov
?   Fasada i vanjski zidovi
?   Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori
?   Unutrašnja vrata
?   Laki pregradni zidovi
?   Ugrađeni namještaj i oprema
?   Pod
?   Završna obrada i zaštita površina
6) Minimalna čvrstoća zida od opeke ?
Minimalna čvrstoća zida od opeke je M10.
Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok.
Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm.
Reške od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veća od 1,5cm širina vertikalnih od 1,0 ? 1,5 cm
7) Najmanje sito za mort ?
Najmanje sito 0,1 mm.
8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i dobljenog kamenog agregata, pločastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se izrađuje kao obični teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco stubišta.
Može se izrađivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploče.
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?
Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivača.
?   Šindra ? 45 ? 60 o
?   Biber crijep 33 ? 60 o
?   Salonit 17 ? 45 o
10) Što je pod i koji su slojevi od međukatne konstrukcije ?
Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije, a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zaštita.
11) SI sustav ?
SI jedinice su jedinice međunarodnog sustava, a dijelimo ih na:
a)   OSNOVNE ? duljina ? m, masa ? kg, vrijeme ? s, električna struja ? A, termodinamička temperatura ? K, količina tvari ? mol, svjetlosna jakost ? cd-kandel
b)   DOPUNSKE ? kut ? rad-radijan, prostorni kut ? sr- steradijan
c)   IZVEDENE ? I=N ? m; frekvencija Hz = s-1; električni otpor  ? = V/A; napon V = W/A; snaga W=   /s; tlak Pa = N/m2; sila N=kg m /s2; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx
12) Toplinska izolacija ?
Toplinska izolacija građevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline          k [ W/m2k ] i toplinskim otporom R [m2k /W ]
13) Od čega treba štititi zgrade ?
a)   od vode i vlage ? higijenska klima u zgradi, zaštita od oštećenja konstrukcije ? HIDROIZOLACIJA I PRANA BRANA
b)   toplinska zaštita ? smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe između prostorija različite temperature
c)   zaštita od buke (zvuk) ? sprečavanje nastanka, utvrđivanje i praćenje razine buke, otklanjanje i smanjenje buke na dopuštenu razinu
d)   zaštita od pšožara
e)   zaštita od snijega ? snjegobrani, prolaz ljudi
14) Zaštita od buke ?
Zaštita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slušaoca.
Imamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem
Zvučna izolacija je potrebna za zaštitu od:
Buke susjeda               unutarnje buke
Buke kućnih instalacija
Industrijske buke            vanjske buke
15) Hidroizolacije ?
?   Bitumeni i katran
?   Polimerni materijali ? folije kitovi, poliesterski laminat
?   Metali
?   Betoni i mortovi
?   Premazi i boje
Jedno-trajni materijali ? vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadržavaju karakteristike
16) Termoizolacije ?
?   Lagani betoni ? siporex, durisol, drvolit
?   Drvo ? iverica
?   Anorganski materijali ? vune
?   Organski materijali ? pluto
?   Poliplasti ? okipor
?   staklo
17) Buka?
Buka je svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje
Buka štetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane razine,
Zaštita od buke provodi se danonoćno.

Na skali decibela razlika između nivoa čujnosti i nivoa bola je oko 120dB.
Dopuštena dnevna ili tjedna izloženost buci radnika iznosi 85 dB

BUKA GRADILIŠTA
Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A)
18) Topot ? plutajući podovi ?
?   Organski materijali
?   Anorganski materijali
?   Poliplasti
?   Guma
?   Tekstil
19) Zgradarstvo ?
Zgradarstvo je dio građevinskih znanosti koje imaju za cilj unapređenje projektiranja, građenja i održavanja zgrada
Opći i tehnički uvjeti
CILJ ? udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima

1. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje;
3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C,
4. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;

Toplinski most
Je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela;

- površina stakla min 1/7 površine poda
20) Šuplji glineni blokovi ?
?   U m3 zida ? 385 do 400 komada bloka
?   Blok može imati vertikalne ili horizontalne šupljine kod zidanja zida
?   Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i veće
?   M2,5; M5,0; M7,5; M10; M15; M20
21) Minimalni uvjeti za stan ?
Najmanje jedna soba od 12 m2, u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m2, dalje 5 m2, minimalna visina 2,4 m, a podrum 2,1 m
Širina stana ne manja od ? duljine, kuhinja vodovod i kanalizacija
22) Norme ? toplinska tehnika ?
?   Utvrđuju se tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji zgrada
?   To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na više od 12 oC
?   Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : I, II  ( Zg, Vž  ), III
?   Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature
?   Najveći dopušteni specifični gubici topline ?
transmisijski ?vt    ?v -??vt?????w   - ukupni dopušteni specifični
ventilacijski  ?vt                 gubici topline
?   Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R ? k = 1 / R
?   Ne smije doći do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u građevinsku konstrukciju ? u zimskom periodu vlaženje, a u ljetnom sušenje
?   Pri proračunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj vlažnosti zraka (????faktor otpora difuziji (????debljina sloja konstrukcije u kojem se vodena para kondenzira (d)
?   Zaštitni završni sloj zgrade mora zaštititi zidove od navlaženja i mora omogućiti isušenje
?   Toplinska stabilnost ? faktor prigušenja ? amplitude oscilacija temperature
- vremenski pomak faze
?   Raspored slojeva ? akumulacija topline
-   zaštita od mraza
-   zaštita od difuzije vodene pare
-   temperaturni rad
23) Norme ? zvuk
Zvuk ? prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike )
   Zaštita od buke
Buka ? svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine
   Apsorpcija ? isti prostor
   Zvučna izolacija (Rw) ? između prostora
   Do Rw dođemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji
   Standardna krivulja zvučne izolacijske moći ? služi za ocjenu zvučne izolacije ? mjerenjem ili proračunati
   Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod)
O čemu ovisi izolacijska moć zida ( stropa):
-   Pločna masa
-   Elastičnost konstrukcije
-   Propusnost zraka
24) Što je to građevinska fizika ?
Građevinska fizika je dio tehničkih znanosti vezanih za građenje koje izučavaju djelovanje fizičkih pojava ( voda, para, zvuk, svjetlo, požar, toplina ) kako u zgradi tako i izvana, ili na cijeli blok
25) Građevinski i obrtnički radovi
Građevinski:
UREĐENJE GRADILIŠTA
ZEMLJANI RADOVI
BETONSKI I AB RADOVI
ARMIRAČKI RADOVI
GOTOVI ELEMENTI OD ARMIRANOG BETONA
IZOLACIJA
ZIDARSKI RADOVI

Obrtnički:
RADOVI SUHE GRADNJE
LIMARSKI RADOVI
BRAVARSKI RADOVI
PVC PROZORI I VRATA
KERAMIČARSKI RADOVI I OPLOČENJE
POLIURETANSKI POD
SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI
STOLARSKI RADOVI
ELEMENTI ZAŠTITE OD POŽARA
PROTUPOŽARNA VRATA I PROZORI
ALUMINIJSKA OSTAKLJENA FASADA
26) Projekt izvedenog stanja?
Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?
Zakon o prostornom uređenju i gradnji:
Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole
Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom.
Pravilnik o energetskom certificiranju
Energetski certifikat zgrade mora sadržavati referentne vrijednosti kako bi se potrošačima omogućila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade.

Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeća zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskog certificiranja.

Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:
A/ stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom, kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom, kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli ? zgrade kod kojih se izrađuje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu),
2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova, stambeni blokovi ? zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu).
B/ nestambene zgrade:
1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,
2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice,
4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb,
5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice, restorani i sl.),

Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m?a) na sljedeći način:

Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
 
Energetski certifikat zgrade uključuje određivanje energetskog razreda zgrade prema njezinim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogućuje usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade.
Energetski certifikat zgrade sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objašnjenja tehničkih pojmova, opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije što drugo određeno.

Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.

Rok važenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.

28) Upijanje opeke i fasadne opeke
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi. Ovo je svojstvo važan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gušće opeke i crijepa 8-12%, a kod zidne opeke 8-18%.

Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi
29) Podjela konstrukcija prema proračunskom uporabnom vijeku prema HRN ENV 1991-1
 
30) Gljivasti stropovi
- Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim stupovima.
- Visina ploče: h ? 1/30 većeg razmaka stupova ? 15 cm.
- Dimenzije stupova: ds ? 1/20 razmaka stupova ? 1/15 katne visine ? 30 cm.
- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopće građevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.
 
Prednapete gljivaste ploče primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.
 
31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi
Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. Građevinski elementi okna dizala mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na požar od otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.

Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio puta za izlaženje.

- više od 4kata 1lift
- više od 8katova 2 lifta
32) Kako se ispituje zračna propustljivost stana i koliko mora biti ?
Anemometri - Uređaj za  mjerenje protoka zraka

Čovjek treba za disanje prosječno 0,4 m3 zraka u jednom satu. To je istovremeno potrebna izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu količinu kisika u zraku.

preporučene vrijednosti izmjene zraka su sljedeće:
WC    4 - 5 / h
Kupaonica    5 - 8 / h
Kuhinja (ovisi o broju uređaja)    15 - 25 / h
Garderoba    3 - 6 / h

33) Zakon o građevnim proizvodima
Ovim se Zakonom uređuju:
1.   tehnička svojstva,
2.   sukladnosti
3.   uporabljivost građevnih proizvoda
4.   distribuciju
? građevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu,
Tehnička svojstva
- građevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.
Tehnička dopuštenja
Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti

Hrvatsko tehničko dopuštenje važi do donošenja tehničkog propisa, a najdulje pet godina    (a može se jednom produljiti za najdulje pet godina.)
Sukladnost
Građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom utvrđuje se provedbom jedne ili više sljedećih radnji:
? početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda
? ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu od strane proizvođača
? ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku
? stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.

Isprave o sukladnosti građevnog proizvoda su:
? potvrda o sukladnosti - izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača
? izjava o sukladnosti - izdaje proizvođač
Potvrdom o sukladnosti
 i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može staviti na tržište i rabiti za građenje.
Tehničke upute
Proizvođač građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti.
Oznaka sukladnosti
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: ?CE?.
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: ?C?.


9 koraka u gradnji kuće
Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata

5. DOZVOLA ZA GRADNJU
Za obiteljske kuće do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije rješenje o uvjetima građenja, koje zamjenjuje dosadašnju građevinsku dozvolu. Idejni projekt prikazuje gdje će na parceli biti kuća, koliko će biti velika, koliko će imati prostorija, prozora, vrata...
6. GLAVNI PROJEKT
Kad je odobren idejni projekt, arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Uz arhitektonski dio, taj projekt ima i građevinski, elektrotehnički, strojarski i financijski dio. U slučaju gradnje kuće do 400 m2, glavni projekt ne treba potvrditi nadležno tijelo, ali mora sve vrijeme gradnje biti na gradilištu.

9. USELJENJE
Za obiteljske kuće do 400 kvadrata više nije potrebna uporabna dozvola. Dovoljno je da nadzorni inženjer sastavi i potpiše svoje završno izvješće i kuća je spremna za useljenje i upis u gruntovnicu.

Zašto je urbanizam važan

Zakon razlikuje građevine do 400 kvadrata i one veće od 400 kvadrata. Za građevine do 400 kvadrata, a takva je većina obiteljskih kuća, bitno je pojednostavljena procedura, jer više nije potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, nego samo rješenje o uvjetima građenja.

Osvjetljenje ? prirodno svijetlo
Rasvjeta ? umjetno svijetlo
34) Toplinska iskaznica?
Iskaznica potrebne topline?

prema clanku 25. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, za zgradu grijanu na temperaturu 18°C
I. OPIS ZRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade
Lokacija zgrade (katastarska cestica, ulica, kucni broj, naselje s poštanskim brojem)
Mjesec i godina izrade projekta
Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2)
Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3)
Faktor oblika zgrade f0 (m-1)
Ploština korisne površine zgrade AK (m2)
Nacin grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko)
Vrsta i nacin korištenja obnovljive energije
Ucešce obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ?e,mj,min (°C)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade ?e,mj,max (°C)
II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE
Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW?h/a)
Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh'' (kW?h/m2?a)
III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE
Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2?K)
najveci dopušteni
Izracunati
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K)
Ukupni godišnji gubici topline Ql (J)
Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J)
Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J)
Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J)
IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)
Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pecat i potpis)
Glavni projektant gradevine (pecat i potpis)
Datum i pecat projektantske tvrtke
V. POPUNJAVA IZVO?AC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA
Izvodac radova (naziv i adresa)
Glavni inženjer gradilišta (ime)
Mjesec i godina završetka gradnje
Datum, potpis glavnog inženjera gradilišta, pecat tvrtke izvodaca radova

Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada, na snazi od 30. lipnja 2006., propisuje se obveza izrade Iskaznice potrebne topline za grijanje zgrade. Taj dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sustava koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije.

Iskaznicu izrađuju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu i izvođač radova

Prilozi A,B,C,D,E
Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za građevinu.

Iskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela.

Iskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno dijela zgrade
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1
Izuzeće od primjene
- radionice, hale i sl. koje su zbog svoje namjene otvorene više od polovice radnog vremena,
- industrijske zgrade koje više od polovicu toplinskih gubitaka nadoknađuju unutarnjim izvorima iz tehnološkog procesa,
- staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
- šatore i sl. privremene građevine,
- jednostavne građevine prema posebnom propisu
35) Isprave proizvoda u prometu
1.Deklaracija ? naziv pr ,tip pr, proizvođač
2.Označavanje ? znak sukladnosti, upozorenja
3.Pakiranje ? obveza određene ambalaže za pakiranje
4.Tehničke upute ? tehnički složeni proizvodi
5.Upute za uporabu
6.Servis
7.Jamstveni list

36) Komora arhitekata i inženjera
Komora štiti ugled i čast te nadzire njihov rad
Obavezno se moraju učlaniti ovlašteni inženjeri i ovlašteni arhitekti koji obavljaju poslove:
1.   Prostornog uređenja
2.   Projektiranja i nadzora
3.   Kontrole projekta
Uvjeti za upis:
- dipl.ing.građevine,strojarstva,arhitekture
- 3god rada pod nadzorom ovlaštenog inž ili ovl. arhitekte
7
Stručni ispit / Tehnička regulativa - beton i armirani beton
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:31:06 prijepodne »
3. TEHNIČKA REGULATIVA ? BETON I ARMIRANI BETON
1) Projektna dokumentacija ?
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički izvještaj, statički proračun, planove za izvođenje, tehničke uvjete za izvođenje radova s postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije i projekt skele, montažne i projekt montaže )

Projektnu dokumentaciju za građenje čine:
a) Idejni projekt
1. nacrtI
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama,
3. tehnički opis,
4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova,
5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu i sl.)

b) Glavni projekt
1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- građevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva
- projekt zaštite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnološki projekt)

c) Izvedbeni projekt
1.Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
3. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

2) Agregat, cement, voda, dodaci ?
Agregat
Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim uvjetima kvalitete, načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja za beton B I  s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm
Najveće zrno agregata ne veće od ? presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploče, 1,25 fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.
Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15
Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari, šećer, lake čestice itd),

- nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača
Voda
Voda za beton ? dopuštene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
Dodaci
Dodaci betonu ? potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je ?3A? )
Cement
Količinu cementa treba povećati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil

Vrste cementa su:
a) cement opće namjene,
b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c) cement opće namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
3) Marka betona, klasa, vrsta ?
Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm2 koja se temelji na karakterističnoj čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na više, tlačna čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20 oC. Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 % svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 ? postotni fraktil). Klasa betona obuhvaća MB ili MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona je beton iste klase, ali drugog sastava.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
?   Beton B I   ( MB 10 ? 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se predvidi propisana količina cementa. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi.
?   Beton B II su MB 30 i više, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih marki. Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
5) Količina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ?
Za MB 10 potrebno je 220 kg,
za MB 15 ? 260 kg,
za MB 20 ? 300 kg,
za MB 25 ? 350 kg
?   Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35; a za cement klase 45 za 10 % manja nego za klasu 35.
?   Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako je frakcija od 4 ? 8, za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti )
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?
Kontrola kvalitete betona sastoji se od:
?   KONTROLA PROIZVODNJE BETONA ? koju provodi proizvođač betona u tvornici betona
?   KONTROLA SUGLASNOSTI S UVJETIMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu         ( izvođač )
Obje kontrole provode se po partijama betona.
Partija betona
je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi  i ugrađuje uz jednake uvjete
Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.

1mjesec ? kontrola pomoću partija betona
3mjeseca - dokaz marke betona

?   PARTIJA BETONA U PROIZVODNJI BETONA
- količina do 2.000 m3 unutar mjesec dana, najviše 30 kontrolnih uzoraka
- uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m3 ili na svakih 75 mješavina, a kad je proizvodnja velika  ( više od 2.000 m3 ) uzima se na 100 m3 ili na 150 mješavina
?   PARTIJA BETONA U KONTROLI SUGLASNOSTI ? NA GRADILIŠTU
Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m3 ili 150 mješavina

U jednoj partiji  moraju biti najmanje 3 uzorka, veličina partije se propisuje projektom konstrukcije
7) Ispitivanje betona?
Kod svježeg betona ispituju se konzistencija, količina pore i temperatura.
Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. Uzima se uzorak na svakih 50 m3 ili 75 mješavina ili svaki dan ( za više od 2.000 m3 na 100 m3 ili 150 mješavina )
Svježi beton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine. Zbijanje šipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja, šipka ne
treba prodirati u donji, već zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba očistiti
podlogu oko kalupa od suvišnog betona. Od početka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proći više od 150 s.

 

2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podložna ploča podiže i spušta 15 puta. Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.

 
Očvrsli beton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak ?/h=150/300 mm
 

 

Vlačna čvrstoća
- cijepanjem ? prama HRN EN 12390-6
- savijanjem ? prema HRN EN 12390-5

Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih
rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona:
fbk = fm ? t × ?
8) Kontrola u tvornici betona ?
Kontrola u tvornici betona može biti osnovna, tekuća  (unutarnja) i kontrolna (vanjska).
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***
Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima:
1.  n  ? 15
     m3 ? MB + k1  aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u [ N/mm2]
     x1 ? MB - k2   najmanja vrijednost u [ N/mm2]
2. 10 ? n ? 30   - za veće partije kad je poznata standardna devijacija ??
    mn ? MB + 1,2 ?
    x1 ? MB - 4
???????? mn ? xi) / n
3. 15 ? n ? 30    - kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom
     mn ? MB + 1,3 Sn
    x1 ? MB ? 4
Sn??????? mn ? xi) /( n ? 1)
10) Čelici za armiranje?
Betonski čelik dijeli se prema:
1.   profilu, na žice f ? 12 mm i šipke f > 12 mm;
2.   mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja, vlačna čvrstoća), na visoko i normalno duktilne čelike;
3.   zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv;
4.   površinskoj obradi pri izvlačenju, na glatki i rebrasti, uključujući i zavarene mreže;
5.   vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik.

Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko relativno produljenje prije sloma )
Oznaka čelika sastoji se od dva broja ? od granice popuštanja ?vi i normalne karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa.
Vrste čelika za armiranje:
1.   Glatka armatura je od prirodnog čelika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvačenja / vlačna čvrstoća)fi 6-14mm
2.   Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm
3.   Sukani profili su hladno obrađeni čelici.
4.   Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560.
5.   Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim šipkama od prirodnog čelika i zavarene. Nije dopuštena za dinamičko opterećene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isječene iz
iste šipke ili koluta). Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- određivanje vlačne čvrstoće Rm , granice razvlačenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje

Mrežasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih
šipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).
11) Pravila armiranja?
Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja prema
točno utvrđenim pravilima.

a)   ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0
- Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona, promjeru armature i načinu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploče, ljuske, stjene, međukatne konstrukcije)
- Za a0 > 5 cm, zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom

b)   RASORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA
- čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak ? šipke
- dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke )

c)   OBLIKOVANJE ARMATURE
- Zavarene armaturne mreže se ne savijaju
- Za vilice: GA do ? 16 mm; RA  do ? 12 mm; MA do  ? 10 ; BI do ? 6,9

d)   SIDRENJE ARMATURE
- Ravnim dijelom s kukom, savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju, vrsti čelika, o MB, o promjeru čelika

e)   NASTAVLJANJE ARMATURE
- Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka, uz pomoć zavarene poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem
- Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 ? ?

f)   VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE
- Linija vlačnih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veličinu v = ? x h
h ? statička visina nosača

Pravila armiranja
Stup i zid:
Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u zidovima 8 mm.
Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije biti manji od 20 cm ili 15 ?.

Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina jednaka ili veća od 0,5 raspona za nosače na dva oslonca, a jednaka ili veća od 0,4 raspona za kontinuirane nosače.

Kuke: kod GA 4 ?, kod RA 8 ?

Greda:
Min fi12
Min razmak uzdužne armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
12) Što sadrži projekt betona ?
Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer.

Projekt betona mora sadržavati:
a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona
b) Opis sastojaka betona
c) Način proizvodnje betona
d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona
e) Plan betoniranja,transporta,njege
f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika
g) Završnu ocjenu kakvoće

Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će
se proizvoditi beton.

Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. Tehnički opis
? opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša
na svojstva betonske konstrukcije,
? podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva
? opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
? opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih
proizvoda.
2. Proračun nosivosti i uporabljivosti
? podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se
odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,
? podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,
? proračun nosivosti i uporabljivosti
3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
? svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku
konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o
označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
? ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji
se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
? ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
? uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja
SVJEŽI BETON ? Glavna Svojstva
1. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć odgovarajuće opreme.
2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći.
3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.
13) Transport i skladištenje agregata i cementa ?
Bitno je da se ne kvari kvaliteta
a)   agregat ? pratiti da ne dođe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije
b)   cement treba zaštititi od vlaženja, preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom          ( atesti ) ne miješati ako su druge partije, za skladištenje duže od 3 mjeseca treba ponovna kontrola kvalitete.
14) Armatura, skele, oplate ?
a)   armatura se treba zaštititi od korozije, mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija
- savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije
- za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti
- kod ugradnje betona,armatura se veže graničnicima i podmetačima  da bi zadržala projektni položaj
- prije betoniranja kontrolira se promjer,  broj šipki i geometrija ugrađene armature, učvršćenje armature u oplati te granica razvlačenja ?v i granica fa

- površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu imeđu betona i armature
- savijanje pri temperaturama nižim od ?50C se ne preporučava
- nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja
- Ispravljanje savijene armature se ne dopušta, osim ako se koristi posebna oprema koja ograničava lokalna naprezanja.
- Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva.
- Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera

b)   skela i oplate
- moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija
- prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata grede

Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.
Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti:
-sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja
-dovoljno krute da osiguraju dopuštene  tolerancije za taj tip konstrukcije

Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton, armaturu ili oplatu, te da nemaju štetno djelovanje za okoliš.

Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom betonu.
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?
- U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije
- Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od  1,5 m
- Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda
- Temeperatura svježeg betona 5 ? 30 oC, ako nije poduzeti potrebne mjere
- Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.

Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje
vezane za te poslove. Npr. ?Beton se na gradilište doprema mikserima. Ugradnja
se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.?

Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu
Plan betoniranja ? ugradnja betona
Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. Ove radnje treba provoditi na način, da ne dođe do segregacije smjese betona. Temeljem gore navedenog treba poštivati pravila kako slijedi:
? izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
? visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1,5 m,
? ugradnju vršiti u jednakim slojevima,
? debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm,
? slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva, što znači da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,
? prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogućnosti i okolnosti, a kada to zatraži nadzorna služba,
? prekidi, kod duže stanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha, čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).

Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih elemenata horizontalni
Ugradnja u posebnim uvjetima
- ako su temperature niže od +50C i više od 300C
- agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina)
16) Njega betona ?
Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja.

Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti
- mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije.

Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno, jer će se na taj način osigurati normalan proces hidratacije, te beton zaštiti od vjetra.

Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje:
- višekratno dnevno polijevanje vodom
- pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu,te ih stalnim polijevanjem održavati vlažnima
- dužim držanjem u oplati

Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva na
zaštiti betonskog elementa od gubitka topline

Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h, pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod 5oC. Za sve ostale klase izloženosti, njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne 50% projektirane tlačne čvrstoće.

Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 ? 30 oC ) ?
- Zimi se beton grije ( na +7 oC do + 12 oC ) npr. parom
- Agregat treba biti čist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana
- Aditivi se provjeravaju  na + 5 oC i + 20 oC, ( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se kloridi i to 0,4 % na masu cementa ? uzeti s rezervom )
- Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ), a beton koji će u eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % - viša MB koja brže dostigne projektnu MB
- Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.
18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ?
- Projekt beton
- Građevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji se dovozi  - datum
- Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala
19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji  za B II, sadrži?
- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?
Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se  ako je  kvaliteta betona podbacila  u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična  tlačna čvrstoća od tražene MB )
Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije  - ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti dopušteno opterećenje.
Dvije vrste ispitivanja:
A.   NERAZORNO ? sklerometrom i ultrazvukom
B.   RAZORNO ? valjcima 5,0 x 5,6 cm izvađenih   iz konstrukcije ( 10 uzoraka )
21) Pokusno opterećenje ?
Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije raspona 30 m, dalekovodni stupovi  i sl.
- Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala, tek onda pokusno opterećenje
- Ako su rezultati negativni ( npr. veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo pokusno opterećenje ? ako su rezultati opterećenja negativni ? rušenje konstrukcije.
22) Održavanje objekata ?
Predviđeni su periodični  ( kontrolni )  pregledi i to:
- Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina
- Za industrijske objekte 5 godina
- Za mostove 2 godine
Kontrolni pregledi sastoje se od:
- Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina, te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije
- Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem
- Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more ? kloridi )
23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju, vrste ploča ?
Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje ćelija, pomoćnih materijala i vode.

Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona, jesu oblikovani proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih građevnih materijala.

Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese:
a)   silicijske komponente ? kvarcni pijesak, tepeći pepeo, troska iz visokih peći,
b)   vezne komponente ? cement, negašeno vapno, kombinacija
c)   sredstva za stvaranje čelija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula
   - kod pjenobetona deterđenti
d)   pomoćni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda

za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 ? žice  ?? ? 12mm 

Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao:
Armirani
1.   NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za određena statička opterećenja a proizvode se kao:
?   Krovne i međukatne ploče ( KSP )
?   Zidne vertikalne ploče ( ZVP )
?   Zidne horizontalne ploče  ( ZHP )
?   Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP )
?   Grede ( P )
2.   NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladištenja, a priozvode se kao:
?   Fasadne izolacijske ploče ( FIP )
?   Zidne pregradne ploče ( ZPP )
Nearmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
?   Izolacijske ploče ( IP )
?   specijalne izolacijske ploče ( SIP )
?   zidni blokovi ( ZB )
?   izolacijski toplinski blokovi ( ITB )
24) Transportni beton B II ?
Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagođenog sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na;
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente

Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najčešće se
transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
sprečava zbijanje i segregiranje betona. Običnim kamionima kiperima transportira se samo
beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se teško ispušta iz
auto mješalice.
Beton mora biti izručen  iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ). Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se super plastifikator. Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 ? 30 oC.

Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije
početi vezati i očvršćivati prilikom transporta.
25) Armaturne mreže ?
Tipovi: - tip R (uzdužno nosive )
-   tip Q ( obostrano nosive )
-   tip Rx ( za zidove )
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?
Sve vrste cementa moraju se ispitivati
PC k ? portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55
S ? cement sa sporim porastom čvrstoće
B ? cement sa brzim porastom čvrstoće
PC 15 zk ? sa dodatkom zgure do 15 %
PC 30 zk
PC 15 pk ? sa dodatkom pucolana do 15 %
PC 30 pk
PC 15 dk ? d ( z ili p ) ? miješani dodatak
PC 30 dk
MK ? metalurški cement
Mpk ? sa dodatkom pucolana
Pk ? pucolanski cement
27) Prenapregnuti beton ?
Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija
Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile:
1.   skupljanje betona ? skrati se
2.   puzanje betona ? naknadno povećanje deformacije - plastično
28) Specijalni betoni?
Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe
29) Lagani betoni ?
Lagani betoni su:
1.   jednozrnati lagani betoni ? samo krupne ili srednje frakcije
2.   lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) ? siporex
3.   lako agregatni betoni
?   postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat
?   na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )
?   mikroarmatura ( podne obloge ) ? mikroarmirani EPS betoni
?   nosivi čelični skelet + MEPS ?30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita
30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama?
Šipke i mreže:
B500A - tri reda poprečnih rebara
B500B - dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os
B450C - dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os

Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa, ali različitu duktilnost (omjer vlačne čvrstoće i granice razvlačenja)
31) Beton se proizvodi kao?
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti)
- projektirani beton (zadanih svojstava) ? odgovoran je proizvođač
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
Beton normiranog zadanog sastava
primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1.

Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni

Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem:
- agregata 70-80 % volumena betona
- cementa (veziva) 10-15% volumena betona
- vode 10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)

Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije

Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)

STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoći - količini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobičajena gustoća betona (običan beton):? = 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoće (lagani beton):? = 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoće (teški beton):? > 2600 kg/m3

- Za proračun se uzima prosječna gustoća betona:
? = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton)
? = 2500 kg/m3 (za armirani beton)

TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine
Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona

TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2
- Razredi tlačne čvrstoće betona:
C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60
Objašnjenje oznake: C ? f ck,cyl / f ck,cube
C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona)
fck,cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2

CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno očvrsne na
zraku i pod vodom.

ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR
- Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska
konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što
bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI
- izrezivanjem probnih tijela ? valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u
konstrukciji);
- metoda ultrazvuka ? nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje
se modul elastičnosti, dalje se proračunava čvrstoća betona);
- metoda sklerometra ? nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku
podlogu i odskoči, pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona).
32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija?
Ako je predviđeno projektom, a obvezno za:
-Mostove raspona većeg od 15m
-Tribine
-Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m
-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom
33) Održavanje betonske konstrukcije?
Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjeđi od:
- 10 god za stambene i javne građevine
- 2 godine za mostove
- 5 godina za ostale

Pregledi se sastoje od:
vizualnog pregleda,
kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.
34) Vrste cementa?
Vrste cementa su:
a)   cement opće namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)
portland cement (CEM I)
portland cement s dodacima (CEM II)
metalurški cement (CEM III)
pucolanski cement (CEM IV)
miješani cement (CEM V)
b)   cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c)   cement opće namjene niske topline hidratacije,
d)   posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e)   bijeli cement. (označava se s 'bijeli')
f)   sulfatno otporni cement, (označava se s 'SR')
g)   aluminatni cement, (označava se s 'CAC')
35) Dužina sidrenja, razmak šipki, šipke u snopu, zaštitni sloj?
Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti okoline (5 klasa okoliša), promjeru armature i načinu ugradnje betona
Ima ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zaštiti od požara i korozije
1,5cm za ploče
2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini
Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera šipke koja zamjenjuje snop
Ako je zaštitni sloj veći od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom

Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg zrna agregata
Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka

Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm

Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice
Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm

Maksimalni razmak šipaka kod stupa?
40cm

Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona.

Kod postavljanja šipki armature u više nivoa, potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz vibro igle
36) Granulometrijski sastav
Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem:
?  U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna
?  U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna
Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.

Tabela 1. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije
Sito    0.250    0.500    1.0    2.0    4.0    8.0    16.0    32.0
Min    2    5    8    14    23    38    62    100
Max    8    18    28    37    47    62    80    100

Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije
Sito    0.250    0.500    1.0    2.0    4.0    8.0    16.0
Min    3    7    12    21    36    60    100
Max    8    20    32    42    56    76    100
37) Tehnički propis za betonske konstrukcije
Ovim Tehničkim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama

Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama

Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu

Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina.
Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja; obično je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1).
Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1).


Sadržaj:
   I.   Opće odredbe
   II.   Tehnička svojstva betonske konstrukcije
   III.   Građevni proizvodi za betonske konstrukcije
   IV.   Projektiranje betonskih konstrukcija
   V.   Izvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija
   VI.   Održavanje betonskih konstrukcija
   VII.   Prijelazne i završne odredbe
   Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, I, J, K

Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je:
? pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C,
? armirana krutom čeličnom armaturom.

S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog betona, armiranog betona ili od prednapetog
S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim, običnim ili teškim betonom.

Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
? cement,
? agregat,
? dodatak betonu,
? dodatak mortu za injektiranje natega,
? voda,
? beton,
? čelik za armiranje,
? čelik za prednapinjanje,
? armatura,
? predgotovljeni betonski element,
? proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije, i

Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima nosivosti u glavnom projektu.

Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
? opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
? opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda.

2. u proračunu nosivosti i uporabljivosti
? podatke o predviđenim djelovanjima,
? podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,

3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstruk?cije:
? svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju,
? ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,

Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako:
? su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti
? su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
? betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti

PRILOG A ? BETON
PRILOG B - ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE
PRILOG C - CEMENT
PRILOG D - AGREGAT
PRILOG E - DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA
PRILOG F - VODA
PRILOG G - PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI
PRILOG H - PROJEKTIRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNIČKIM PRAVILIMA
PRILOG I - PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRILOG J - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA
PRILOG K - PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje
Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK
?      TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.
?      Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H. Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP, Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na:
      -   zabranu korištenja Bi - armature
      -   zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne             parabole
      -   zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima
      -   promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile
      -   povećanje zaštitnih slojeva betona
      -   Promjena koeficijenata kategorije građevine, te koeficijenata             dinamičnost, duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu             seizmičke otpornosti zgrade.
?   Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno počinje 1. srpnja 2006.
39) Zaštitni sloj armature
Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske plohe betona. Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće:
? siguran prijenos sila prionljivošću
? zaštita čelika od korozije
? neodlamanje betona
? propisana požarna zaštita.

Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava
odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće.

Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. Nazivna veličina zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti ?c:
cnom= cmin + ?c.

Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima,
najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm
40) Beton je
Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku
konstrukciju, te način potvrđivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK može biti:
?   Obični beton ? gustoće između 2000 i 2600 kg/m3
?   Lagani beton ? gustoće između 800 i 2000 kg/m3
?   Teški beton ? gustoće preko 2600 kg/m3

TPBK se ne odnosi na:
?   Poraste betone
?   Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i
?   Betone otporne na požar
Konzistencija betona.
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj
međusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
Segregacija
Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u količini vode tako da
mješavina postane suha ili vlažna?
Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naročito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
Dodaci betonu
Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika,
koje povećavaju kohezivnost mješavine. Također smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. Obično se dodaju posebno ili s vodom
Vodocementni faktor
Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.
Tlačna čvrstoća betona
Na gradilštu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana

- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost   konstrukcije, bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega
Svojstva svježeg betona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom
- zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
Što definira svježi beton;
- obradivost ? konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mješavine
- temperatura
- količina pora u svježemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja.
Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)
Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+)
 je 2+, s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.

 
8
Stručni ispit / Tehnička regulativa - temeljenje
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:29:38 prijepodne »
1. TEHNIČKA REGULATIVA ? TEMELJENJE
1) Projekt temeljenja ? što sadržava ?
Projekt temeljenja sastavni je dio tehničke dokumentacije građevinskog objekta, a sadrži:
1.   Podatke o rezultatima istraživanja sastava tla
2.   Ispitivanje tla ? in situ ? i ispitivanja uzoraka tla
3.   Proračun dopuštenog opterećenja tla, proračun slijeganja građevinskog objekta i dimenzioniranje temelja
2) Ispitivanje tla, uzorci ?
Građa i svojstva tla ispituju se  inženjersko ? geološkim kartiranjem terena, istražnim jamama, oknima, rovovima, zasjecima, jezgrama istražnih bušotina, penetracijskim sondiranjem, krilnim sondama, presiometrima i pokusnim opterećenjima.
Svojstva tla ispituju se na poremećenim i neporemećenim uzorcima u laboratoriju i pokusima na terenu.

1.   Bušenje
a) udarno
b) rotacijsko
2.   Penetracija
3.   Krilna sonda ? meki glineni materijali
4.   Kartiranje
5.   Geofizičke metode ? za velike površine
Vrste geotehničkih ispitivanja in situ:
?   penetracijska ispitivanja;
?   standardna dinamička penatracija ? SPT (ili SPP)
?   statička penetracijski test? CPT
?   posebna ispitivanja;
?   presiometar;
?   krilna sonda (nedrenirana čvrstoća)
?   dilatometar;
?   probna ploča (modul stišljivosti);
?   probno opterećenje;
?   tlakovi u podzemnoj vodi;
?   otvoreni piezometar;
?   električni piezometar.
Iz nekih je materijala praktički nemoguće izvaditi neporemećeni uzorak; to su prvenstveno šljunci, a djelomično i pijesci. Zbog toga se mehanička svojstva takvih materijala određuju uglavnom posredno, tj. na osnovi rezultata terenskog pokusa,.zaključuje se o parametrima tla kao što su modul stišljivosti i čvrstoća.
3) Koliko bušotina trteba za idejni i glavni projekt ?
Minimalan opseg terenskih istražnih radova za izradu:
?   IDEJNOG PROJEKTA za površinu do 1.000 m2 je jedna istražna bušotina do projektirane dubine i tri terenska istražna rada do dubine 2 m ( penetracijsko sondiranje, presiometar, krilne sonde )
?   GLAVNOG PROJEKTA  čini kraj čvornih mjesta pravokutne mreže, dužina stranice 20?30m
4) Dubina ispitivanja tla, o čemu ovisi ?
Određuje se po formuli:   D = P ? B / 100
P ? prosječno specifično opterećenje tla i temelja [ kN / m2 ]
B ? širina objekta pri dnu temelja
100 ? korekcijski faktor
Tlo se ispituje na dubini od najmanje 6 m,mjereno od dna temelja, osim ako prije ne naiđemo do čvrste stijene.
5) Koje istražne radove imamo, kada se izvode ?
Istražni radovi:
?   Iskopavanjem tla u istražnim jamama, oknima, rovovima i zasjecima ( za pozajmišta materijala, za lakše građevinske objekte plitko fundiranje )
?   Bušenjem ? na većim dubinama ili ispod razine podzemne vode
Za ispitivanje neporemećenih uzoraka u laboratoriju
?   Presiometrom ? istražnim bušotinama ? radi utvrđivanja deformabilnosti tla
?   Penetracijskim sondiranjem ? radi utvrđivanja mehaničke heterogenosti tla, kada se iz tla ne mogu vaditi neporemećeni uzorci
?   Statičko penetracijsko sondiranje ? mjeri se prodiranje šipki i šiljaka koji se utiskuju u tlo statičkom silom ? za nekoherentne materijale
?   Dinamičko penetracijsko sondiranje ? nabija se šipka s cilindrom maljem od 64 kg s visine od 76 cm ? registrira se broj udaraca N potreban za prodirane 30 cm         ( N = 2-50 )
?   Terzagy dobio korelaciju između N i kuta trenja ?
?   Izvodi se u pijesku, dok za šljunak i glinu rezultati nisu pouzdani
?   Krilnom sondom ? ispituju se meki glinoviti materijali kod kojih vađenje neporemećenih uzoraka nije pouzdano
Mjerenje čvrstoće na smicanje pomoću zaokretnog momenta.
?   Geofizičke metode ? primjenjuju se za velike površine
?   Geoelektrična metoda je metoda mjerenja specifičnog električnog otpora
Može se ispitati sastav tla do dubine 30 ? 50 m.
?   Seizmička metoda ? mjeri se brzina širnja električnih valova od mjesta udarca (eksplozije) do detektora (geofora) ? do velikih dubina
?   Radioaktivna metoda ? mjeri se vlažnost i gustoća neporemećenog tla
Koristi se za pijesak i šljunak
6) Nivo podzemne vode, kako i zašto se ispituje ?
U tijeku bušenja, te pri sondažnim iskopinama utvrđuje se nivo podzemne vode. Mjerenje se vrši piezometrom. Podaci su bitni za predmetnu lokaciju.
7) Uzorci u laboratoriju ?
U laboratoriju se određuju svojstva poremećenih i neporemećenih uzoraka i to:  sadržaj vode*, obujamna masa tla, zbijenost tla, granulometrijski sastav*, granica plastičnosti*, stišljivost**, otpornost na posmik**, sadržaj organskih tvari*, karbonata* i topivih soli* i dr.
- Klasifikacijska ispitivanja ? prva ispitivanja i rezultati o tlu*
- Ispitivanje fizičko-mehaničkih svojstava**

8) Stišljivost, modul stišljivosti ?
Tijekom građenja na tlo se nanosi opterećenje, i tlo se rasterećuje, što izaziva deformiranje tla.
- stišljivost tla ispitujemo u jednostavnom pokusu u edometru ? za koherentna tla za koja možemo pribaviti neporemećene uzorke

U ostalim situacijama trebamo in situ ispitivanja, a najbolje je kombinirati podatke različitih mjerenja

Pokuse stišljivosti sa spriječenim bočnim širenjem izvodimo pomoću edometra. Na temelju pokusa dolazimo do spoznaje da li će temelj izazvati slom tla i kolika će biti deformacija. Modul stišljivosti:
Mv = ? ?v/?  ?   pomoću Mv dolazimo do deformacijskog modula E
E = ( 1 ? 2v2 / 1-v ) ? Mv
Edometar
je vrlo često korišteni laboratorijski uređaj kojim se ponavlja spriječenost horizontalnih deformacija u tlu i u tim se uvjetima ispituje stišljivost tla.
Ugrađuje se neporemećeni uzorak, mjeri se početna visina uzorka, te promjena visine tijekom opterećivanja. Rezultati se koriste kod procjene slijeganja  i vremenskog tijeka
slijeganja

Definiraju se veličine kojima se opisuje stišljivost tla

? koeficijent stišljivosti  u i-tom koraku opterećenja: avi = ?ei/? ?

? modul stišljivosti ili modul linearne kompresije  u i-tom koraku opterećenja:
Mvi= ? ?i / ?i = (1+ei-1)/avi
? koeficijent promjene volumena (coefficient of volume change) u
i-tom koraku opterećenja: mvi = avi / (1+ei-1)

Napomena: Modul stišljivosti često se dobije iz in situ pokusa iako neizravno mjeren. Modul stišljivosti jako se često koristi pri procjeni slijeganja u tlu.
9) Klasifikacija tla ?
Prema vrstama tla materijale dijelimo na:

1.STIJENE ? monolitne ili trošne
2.NEKOHERENTNE MATERIJALE   ? obluci ? > 60 mm
-   šljunak ? 60 - 2 mm ( G )
-   pijesak ? 2 ? 0,06 mm ( S )
3.KOHERENTNE MATERIJALE        - prah ? 0,06 ? 0,002 mm ( M )
-   glina ? < 0,002 mm ( C )
-   organska glina ? < 0,002 mm ( C )
-   treset   ( Pt )
Slova ( G, S, M, C, O, Pt, ) su simboli osnovnih skupina materijala.

Prema granulometrijskom sastavu nekoherentne materijale dijelimo na:
-   dobra granulirane ( W )
-   slabo granulirane ( P )
-   jednolično granulirane ( U )

Prema plastičnosti koherentne materijale dijelimo na materijale:
-   male plastičnosti ( L )
-   sredne plastičnosti ( I )
-   visoke plastičnosti ( H )

Prema vlažnosti nekoherentne materijale dijelimo na : suhe, malo vlažne i zasićene vodom.
Prema vlažnosti i konzistenciji koherentne materijale dijelimo na: čvrste, polučvrste, teško gnječive, lako gnječive i žitke.
Prema porozitetu materijele dijelimo na: vrlo zbijene, zbijene, srednje zbijene i rastresite.
Prema koeficijentu pora na: vrlo malo porozne, malo porozne, srednje porozne, jako porozne i vrlo porozne.

c ? kohezija
? - kut čvrstoće na smicanje
? - normalni napon
?f ? čvrstoća na smicanje
10) Slijeganje građevinskih objekata, kako se prati ?
Slijeganje se promatra kod građevinskih objekata kod kojih je proračunato slijeganje veće od      5 cm, te kod objekata temeljenih na poboljšanom tlu, i to u tijeku gradnje pri povećanju opterećenja ( kod zgrada nakon dovršenja svakog ili svakog drugog kata ), pri gradnji novih susjednih objekata, nakon većih oscilacija podzemnih voda, nakon potresa, eksplozije, zabijanja pilota, pri nadziđivanju zgrada i sl. Slijeganje objekta prati se tako da se postave reperi nakon prve etaže 60 cm od tla u kutove objekta, te se očitavaju dvije godine nakon izgradnje objekta.
11) Kada se prati slijeganje, a kada ne ?
Slijeganje pratimo kod građevina gdje je proračunato slijeganje veće od 5 cm ili kod objekta temeljenih na poboljšanom tlu i to u tijeku građenja, u ostalim slučajevima nije nužno pratiti slijeganje
12) Sile koje djeluju na temelje ?
Opterećenja se dijele na :
1.GLAVNA ? vlastita težina, korisno opterećenje, hidrostatički tlak i uzgon, vjetar
2.DOPUNSKA ? kapilarni tlak, tlak od zaleđivanja, potres
3.POSEBNA ? praktički ih nema u prirodi ? svako djelovanje u tlu
13) Dopušteno opterećenje ?
Dopušteno opterećenje određuje se prema kriteriju loma tla, te prema dopuštenom slijeganju građevinskih objekata.
            Q      -    vertikalno optrećenje
Dopušetno opterećenje: P = ______ 
            A?      -     korisna površina temelja
A? = B? ? L?
Po složenoj formuli ? pokriva najveći broj slučajeva
Uzima u obzir veličinu optrećenja, nagib i ekscentricitet, geometriju temelja
-Za glavna dopuštena opterećenja Pa dobivamo po formuli
-za glavna Pa=0,8 Pa
dopušteno opterećenje za lom tla računa se po formuli:

Pa=y/2  B? Ny Syiy + (Cm q tg f ) NcScicdc + q

14) Horizontalno opterećenje ? ***
  H           tg ?         ???kut trenja između temelja i tla
?????????????????
??  V            F                              F ? 1,8  - za šljunak i pijesak
-   2,5  - za glinu
15) O čemu ovisi dubina temelja ?
Dubina temelja ovisi o vrsti tla, podzemnoj vodi, smrzavanju, vrsti temeljenja i građevinskog objekta, o stabilnosti protiv klizanja.
16) Vrste plitkih temelja i kada se koriste ?
1.Temelji samci, jedan temelj- jedan stup;
2.Temeljne trake nose zidove - opterećene su po cijeloj svojoj dužini
3.Temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno
4.Temeljne ploče
- rasprostiru opterećenje od zidova i stupova građevine na veliku površinu te smanjuju njegov intenzitet
Temeljne ploče se izvode kod zgrada sa 8 ili više etaža i kada je nosivost tla manja
 od 150 kPa
Temeljne ploče ispod zgrada mogu biti:
a)   PUNE,
b)   REBRASTE
a)   ŠUPLJE

Podjela plitkih temelja po krutosti
- kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad roštilji i ploče)
- savitljivi plitki temelji (temeljni nosači, roštilji, ploče)

Temeljenje na poboljšanom tlu
- zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
- dinamičko zbijanje tla s površine;
- dubinsko vibriranje tla;
- ubrzavanje procesa konsolidacija uspravnim drenovima;
- povećanje gustoće tla ugradnjom šljunčanih pilota;
- poboljšanje svojstava tla ugradnjom šljunčanih pilota uz vibriranje;
- poboljšanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
- poboljšanje svojstava tla sustavom mikropilota
17) Temelji na pilotima ?
Pilote upotrebljavamo kad tlo u dostupnoj dubini nema dovoljnu moć nošenja ili je njegova stišljivost velika pa bi slijeganje bilo preveliko. Piloti su stupovi od čvrstog materijala koji prenosi sile građevine na dublje slojeve tla i to:
1.   kao stupovi koji stoje na čvrstoj podlozi ( stijeni, zbijeno tlo )
2.   trenjem uz plašt pilota sa tlom u jednoličnom tlu
3.   kombinirano
Piloti se rade od drva, betona, armiranog betona, prednapregnutog betona, čeličnih cijevi i valjanih čeličnih profila.
Prema načinu izrade su zabijeni, utisnuti i bušeni.
18) Vrste masivnih dubokih temelja ?
Duboki masivni temelji su temelji izvedeni pomoću zdenaca, kesona, sanduci.
Zdenci i kesoni projektirani su takoda pri iskopavanju kroz nenosivo tlo tonu zbog loma tla ispod nožnog vijenca bez potkopavanja vijenca.
19) Drenaža, čemu služi ?
Drenaža skuplja vodu na jedno mjesto i odvodi je dalje.
20) Vrste temelja i dubina ?
Plitki i duboki temelji. Plitki su oni kojima dubina D nije veća od 4 širine B, a ostali su duboki temelji. Sa stajališta izvođenja granica je oko 5 m.

 

Bunari su velike, složene i zahtjevne temeljne konstrukcije oblika sanduka otvorenog s gornje i s donje strane ili oblika šupljeg valjka koje služe za prijenos vrlo velikih opterećenja stupova velikih mostova u dublje i bolje nosive slojeve tla ili na temeljnu stijenu. Sanduk bunara obično se izvodi od armiranog ili prednapetog betona, ponekad u čeličnoj oplati. Izvode se iskapanjem tla u otvorenom iz njihove unutrašnjosti uz istovremenu dogradnju konstrukcije na površini čime se oni istovremeno grade i spuštaju u dubinu. Da bi se ostvarilo njihovo spuštanje u tlu, težina im mora biti veća od trenja sanduka s okolnim tlom.

Kesoni su slični bunarima, ali su s gornje strane zatvoreni kako bi se u njihovoj unutrašnjosti tijekom izgradnje i iskopa tla mogao nametnuti povećani tlak zraka radi sprečavanja prodora tla i vode kroz donji otvoreni dio sanduka. Zbog zatvorenosti sanduka kesona s gornje strane potrebno je predvidjeti posebne prelazne komore kroz koje mogu komunicirati ljudi i oprema te kroz koje se može iznositi iskopano tlo.

Oblik i dimenzije temelja treba prema Eurokodu 7 izabrati tako da rizik od dosezanja bilo kojeg mogućeg graničnog stanja bude dovoljno mali
21) Metode poboljšanja tla ?
Metode poboljšanja tla su: dubinsko zbijanje, predopterećenje, injektiranje, poboljšanje dodacima, termalni postupci, smrzavanje, armiranje tla.
22) Pravilnik kod velikih objekata i koji su to ?
Veliki objekti su: visoke brane, dalekovodi 110 kV, autoput, silosi, visoki dimnjaci, željezničke pruge. Elaborat mora imati: prikaz i ocjenu prethodnih istraživanja, prikaz sakupljanja podataka, matematičku obradu, grafičke prikaze, te opći zaključak o izgradnji velikog objekta. Moraju se obaviti geološki, geotehnički, hidrogeološki, klimatološki i istražni radovi.
23) Što znače slova u oznaci terena C,M,S G ?
C ? glina ? < 0,002 mm
M ? prah ? 0,06 ? 0,002 mm
S ? pijesak ? 2 ? 0,06 mm
G ? šljunak ? 60 ? 2 mm
24) Deformabilnost i čvrstoća tla.
1 Naprezanja i deformacije. Modeli ponašanja elementa tla.
Da bismo predvidjeli ponašanje građevine i temeljnog tla, odnosno oblikovali/projektirali građevinu tako da budu ispunjeni svi zahtjevi naručitelja ili korisnika, te zahtjevi struke, trebamo jasno odrediti:
- dopustive deformacije i ostale uvjete koje nameće korištenje građevine,
- opterećenja koja nameće lokacija,.. ali opet konstrukcija, građevina i njeno korištenje,
- uvjete koje omogućava tlo.

2 Stišljivost tla, kratki uvod
Tijekom građenja na tlo se nanosi opterećenje, i tlo se rasterećuje, što izaziva deformiranje tla. Raznovrsnost opterećenja i raznorodnost tla uvjetuju i različitost deformacija. Da bismo izbjegli moguće raznorodne štete pri gradnji ili tijekom uporabe građevine, pokušavamo predvidjeti deformacije i ? ako se pokažu neodgovarajućima
? prilagoditi širinu temelja, brzinu nanošenja opterećenja, svojstva tla.. Najčešće je, za uobičajene građevine dovoljno? uz određena ograničenja ? stišljivost tla ispitati u jednostavnom pokusu u edometru ? za koherentna
tla za koja možemo pribaviti neporemećene uzorke. U ostalim situacijama trebamo in situ ispitivanja, a najbolje je kombinirati podatke različitih mjerenja.
25) Temeljenje?
TEMELJ je dio građevine kojim se opterećenja iz KONTROLIRANE građevine
prenose u PRIRODNU sredinu, tlo, na način da građevina bude trajno upotrebljiva
 

Plitko temeljenje
- svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da se zadovolje zadani uvjeti slijeganja i nosivosti, a temeljna stopa se nalazi neposredno ispod najniže kote građevine koju na sebi nosi.
 
Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se opterećenje s građevine na tlo prenosi isključivo pritiskom temeljne plohe na tlo
- primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti 
Duboko temeljenje
Je svako ono temeljenje pri kojem se opterećenje na tlo osim preko dodirnog pritiska temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po plaštu tijela ugrađenog u tlo ispod najniže kote građevine koju temelj nosi  - iznimku čine jedino piloti koji opterećenje predaju izravno na čvrstu stijensku podlogu.
Duboko temeljenje primjenjuje se kod složenijih građevinskih zahvata, kada temeljno tlo, na dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili produbljenom temeljenju, nema svojstva koje mogu zadovoljiti traženu kakvoću s obzirom na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost

a) Duboki masivni temelji; pojedinačni temelji velikih tlocrtnih dimenzija (kesoni,
bunari i sanduci)
 
b) Piloti ili raščlanjeni duboki temelji; koji mogu opterećenje prenositi po principu jedan pilot jedan stup (pilon) ili mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u grupe koje prenose opterećenje s građevine preko naglavne konstrukcije na pilote pa u tlo.
 
Produbljeno Temeljenje
To je svako ono temeljenje koje je dublje od plitkog, tj. temeljna stopa se nalazi
dublje od najmanje potrebne dubine, a da zadovolji potrebe slijeganja i nosivosti. Po
drugoj definiciji pod produbljenim se temeljima smatraju oni temelji čija je dodirna
ploha temelj-tlo na dubini za koju vrijedi da je Df>B.
Produbljeno temeljenje se može izvesti s razloga da se izbjegne temeljenje na
lošijim, površinskim slojevima tla u istovrsnom materijalu ili da se prođe kroz jedan geološki sloj na pr. kvartarni, i dohvati čvrsta stijenska podloga, dobro zbijeni slojevi šljunka i slično.

Ispitivanje tla na terenu:
Bušotine
Penetracijsko sondiranje
Krilna sonda
Geofizičke metode
Piezometar
Ispitivanje tla u laboratoriju (sadržaj vode, volumna masa, zbijenost, granulometrijski sastav, plastičnost, stišljivost, otpornost na posmik, kemijski sadržaj itd)

Vrste tla:
a)   Stijena
b)   Vezani koherentni: glina C, prah M, treset
c)   Nevezani nekoherentni: šljunak G, pijesak S

Slijeganje se mora promatrati za građevine za koje je proračunato slijeganje veće od 5cm i za građevine temeljene na poboljšanom tlu

Duboki temelji ? omjer dubine i širine je veći od 4

Ako je tlo podložno smrzavanju dubina temeljenja iznosi 10 do 20cm dublje od najveće dubine smrzavanja

Temeljne konstrukcije: trake, samci, nosači ili ploče
Piloti, duboki masivni temelji (zdenci, kesoni)
Kut otpora na posmik i kohezija

Eurokod 7 popisuje najčešća moguća granična stanja za plitke temelje:
- gubitak opće stabilnosti pri kojem neki dio temeljnog tla zajedno s temeljom i konstrukcijom postaje klizno tijelo
- slom tla ispod temelja izazvan pre velikim pritiskom kojim temelj opterećuje tlo
Podtemeljne građevine
Ove se građevine javljaju u područjima pojave mogućih proloma tla ili pojave kaverni i pukotina velikih dimenzija. To su građevine koje moraju preuzeti opterećenje s površine i pri tom premostiti dio prostora na koji nije moguće osloniti temelje.
26) Vrste tla prema seizmici ?
Kategorije tla Karakteristični profil tla
I Stenovita i polustenovita tla (kristalaste stene, škriljci, karbonatne stene, krečnjak, laporac,
dobro cementirani konglomerati i slično). Dobro zbijena i tvrda tla debljine manje od 60 m,
od stabilnih naslaga šljunka, peska i tvrde gline iznad čvrste geološke formacije.
II Zbijena i polutvrda tla, kao i dobro zbijena i tvrda tla debljine veće od 60 m, od stabilnih
naslaga šljunka, peska i tvrde gline preko čvrste geološke formacije.
III Malo zbijena i meka tla debljine veće od 10 m, od rastresitog šljunka, srednje zbijenog
peska i teško gnječive gline, sa slojevima ili bez slojeva peska ili drugih nekoherentnih materijala tla.

Ako se proračun nosive konstrukcije vrši po metodi graničnih stanja, primenjuju se sledeći
koeficijenti sigurnosti:
- za armirani i prednapregnuti beton 1.30,
- za čelične konstrukcije 1.15,
- za zidane konstrukcije 1.50.
27) Načini proračuna u pravilniku o građenju u seizmičkom području
1.Metoda ekvivalentnog statičkog opterećenja
Ukupna horizontalna seizmička sila S određuje se prema obrascu:
S = K G
gde je:
K - ukupni seizmički koeficijent za horizontalan pravac,
G - ukupna težina objekta i opreme prema.
2.Metoda dinamičke analize
Seizmički proračun metodom dinamičke analize obavezan je za sledeće objekte visokogradnje:
1) za sve objekte van kategorije,
2) za prototip industrijski proizvedenih objekata u većim serijama
28) Krilna sonda
KRILNA SONDA služi za potrebe direktog određivanja fizičko-mehaničkih karakteristika tla
Određivanje parametara čvrstoće na smicanje, kohezije i ugla unutrašnjeg trenja

Pokus krilnom sondom služi za određivanje nedrenirane čvrstoće na terenu.
Krilna sonda se utiskuje u tlo (vertikalno), a zatim zakreće s momentom M.  Momentu se odupire tlo koje se nađe na obodu krilca. Izraz 0za cu se dobije izračunavanjem momenata aktivnih sila (M) i momenata sila otpora po oplošju valjka od tla koji nastaje rotacijom krilca. Rezultat mjerenja je nedrenirana čvrstoća cu, koja raste s dubinom jer rastu i početna efektivna naprezanja (od vlastite težine tla).
 
 
 

29) Dubina smrzavanja
Kako znati da li je tlo smrznuto,  Od meteorploške postaje a ako nema podataka  onda po iskustvu
30) Nagib iskopa
Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala.
Kopanje zemlje na dubini većoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe.

Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1 : 1 za nevezana krupnozrnata tla do 1 : 3 za sitnozrnata vezana koherentna tla.
31) Odabir načina temeljenja
Minimalna dubina temeljenja određena je propisima. Mora zadovoljiti uvjet da temeljna
ploha bude ispod dubine smrzavanja. Za Hrvatsku je to 0,8 m ispod površine terena.
1.Prema zahtjevima građevine
Ovaj odabir prvenstveno se oslanja na potrebe građevine, ne vodi računa o osobinama podtemeljnog tla
2.Prema kriteriju dozvoljenog slijeganja
Vrstu temelja potrebno je prilagoditi vrsti tla te vrsti i namjeni građevine. Vrsta i namjena građevine uvjetuju dozvoljena ukupna i diferencijalna slijeganja. Vrste temelja ovisno o kakvoći temeljnog tla i vrsti nosive konstrukcije
2. TEHNIČKA REGULATIVA ? ELEMENTI PRORAČUNA
1) Kategorija objekata prema seizmici ?
Objekti visokogradnje u seizmičkim područjima projektiraju se tako da potresi najjačeg intenzitete mogu uzrokovati oštećenja masivnih konstrukcija, ali ne smije doći do rušenja objekata. Kategorije objekata su:
A.   IZVAN KATEGORIJE ? objekti visokogradnje u sklopu nuklearnih elektrana, energetski objekti snage 10 MW, skladišta toksičnih materijala, industrijski dimnjaci, objekti za transport i skladištenje zapaljivih tekućina i plinova, zgrade preko 25 katova, važniji objekti veza i telekomunikacija
B.   PRVA KATEGORIJA ? zgrade s prostorijama za veće skupove, fakulteti, škole, zdravstveni objekti, zgrade vatrogasne službe, ostali objekti veza, energetski objekti do 10 MW.
C.   DRUGA KATEGORIJA - stambene zgrade, hoteli, restorani, javne i industrijske zgrade koje nisu uvrštene u prvu kategoriju
D.   TREĆA KATEGORIJA ? pomoćno proizvodne zgrade, agrotehnički objekti
E.   ČETVRTA KATEGORIJA ? privremeni objekti čije rušenje ne može ugrozizi ljudski život
Ko ? koeficijent kategorije objekta (  -; 1,5; 1,0; 0,75; 0 )
2) Kategorizacija tla i koeficijent dinamičnosti ?
I ? stjenovita i polustjenovita tla, dobro zbijeno i tvrdo tlo do debljine 60 m (šljunak, pijesak, glina)
II ? zbijeno i polutvrdo tlo i dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine veće od 60 m (šljunak, pijesak, glina )
III ? malo zbijeno i meko tlo debljine veće od 10 m (šljunak, pijesak, glina )

Kd ? koeficijent dinamičnosti ovisi o kategoriji tla i može se kretati od:
I -            0,33 > Kd < 1,0
II-            0,47 > Kd < 1,0
III-           0,60 > Kd < 1,0
3) Seizmička područja, koliko ih ima kod nas i koeficijent seizmičkog intenziteta ?
Seizmička se opasnost pojedinih seizmičkih  područja pri projektiranju objekata visokogradnje ocjenjuje prema privremenoj seizmičkoj karti ( postoje za povratno razdoblje od 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina )

Stupanj MCS   Ki-koeficijent seizmičkog intenziteta
VII   0,025
VIII   0,050
IX   0,100

4) Koeficijent duktiliteta i prigušenja ?
Koeficijent duktiliteta i prigušenja prema članu 27.,za sve suvremene konstrukcije od armiranog betona i za sve čelične konstrukcije iznosi : KP=1,5

Duktilnost je svojstvo materijala da podnese plastičnu deformaciju bez loma.
Što je veću deformaciju materijal sposoban podnijeti bez krhkog loma to je duktilniji.

Ukupni seizmički koeficijent K određuje se prema izrazu:
K= Ko?Kd ?KS ?Kp ,gdje je: Ko - koeficijent kategorije objekta
Kd - koeficijent dinamičnosti
KS - koeficijent seizmičkog intenziteta
Kp - koeficijent duktiliteta i prigušenja

Kp ? ovisi o tipu konstrukcije i to:
?   Za sve suvremene AB, čelične i drvene konstrukcije Kp=1,0
?   Za konstrukcije od AB i čelične konstrukcije s dijagonalama Kp=1,3
?   Za zidane konstrukcije pojačane AB vertikalnim serklažima, Kp=1,6
?   Konstrukcije od običnih zidova te fleksibilnim prizemljem ili katom Kp=2,0
5) Opterećnja koja uzimamo u obzir kod proračuna seizmičkih sila ?
?   G ? ukupna težina objekta (stalno opterećenje + vjerojatno korisno opterećenje + snijeg + oprema )
?   Vjerojatno korisno opterećenje je 50 % opterećenja određenog propisima
?   Vjetar i korisno opterećenje krovova se ne uzima = 0
?   Težina stalne opreme uzima se u punom iznosu
6) Seizmički proračun konstrukcije ?
METODA EKVIVALENTNOG STATIČKOG  OPTEREĆENJA
S ? ukupna horizontalna seizmička sila
K ? ukupni seizmički koeficijent za horizontalni smjer ? 0,02 ?  K
S = K ? G = Ko ? Ki ? Kd ? Kp ? G
Sv ? ukupna vertikalna seizmička sila
Kv ? ukupni seizmički koeficijent za vertikalni smjer
Sv = Kv ? G = 0,7 ? Ko ? Ki ? Kd ? Kp ? G

METODA DINAMIČKE ANALIZE
-   Provodi se da bi se utvrdilo ponašanje konstrukcije objekta u elastičnom i neelastičnom području rada za vremenski tok ubrzanja tla očekivanih potresa na lokaciji objekta i to za objekte izvan kategorije te prototipove industrijski proizvedenih objekata u većim serijama
-   U proračun se uzima da maksimalan relativni pomak katova za projektnu razinu potresanije veći od   hi / 150
-   hi (cm) ? visina ;     i ? broj kata
-   0,75 Sk  ? Sb
7) Faktori za seizmiku ?
?   Zona seizmičkog intenziteta ( Ki )
?   Kategorija objekta ( Ko )
?   Tip konstrukcije ( Kp )
?   Teren ( Kd )
8) Vrste zidanih konstrukcija, s kojom markom morta ?
a)   obične zidane konstrukcije ( zidovi od opeke, glinenih blokova povezanih produžnim mortom M 25 )
b)   zidane konstrukcije s vertikalnim serklažima
c)   armirane zidane konstrukcije ( zidovi u produžnom mortu  M 50, ojačani armaturom u horizontalnom i vertikalnom smjeru )
Projektiranje zidanih konstrukcija ? opća pravila
 - Gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju biti međusobno povezani veznim gredama,zategama ili AB podnom pločom.
- Pregradni zidovi, obložni zidovi, zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se, u smjeru okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije.
- Ziđe visine veće od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu ( zidovi na koje se oslanja drveno krovište, zabatni zidovi, pregradni zidovi kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl. ) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju
- Nije dopušteno projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije.
- Nije dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije.
- Nije dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, čelične i dr.) odnosno drugog sustava (okvirne i dr.).
- Iznimno, dopušteno je projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i etaže iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija.
Vrste vapna su:
a) Zračno vapno
-Kalcijsko vapno
-Živo vapno
-Hidratizirano vapno
-Dolomitno vapno
-Poluhidratizirano vapno
-Potpuno hidratizirano vapno
b) Hidraulično vapno
-Prirodno hidraulično vapno
-Hidraulično vapno
9) Serklaži?
Vertikalni serklaži izvode se poslije zidanja vezom na zub. Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida, ali ne manji od 19/19 cm. Postavlja se na svim uglovima objekta, na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova 19 cm ? d. kod zidova veće debljine maksimalni razmak serklaža je 5 m.
Horizontalni serklaži izvode se na svim zidovima debljine 19 cm ? d. širina mora biti jednaka debljini zida ( ili uža za 5 cm zbog toplinske izolacije ). Visina barem 20 cm ali ne mora od međukatne konstrukcije
Vertikalni serklaži armiraju se najmanje s 4 ??14 mm, a horizontalni s 4 ? 12 mm.
10) Veličina otvora kod zidanjih konstrukcija ?
Najveća širina otvora: - 2,5 m za IX i VIII stupanj seizmičnosti
         - 3,5 m za VII stupanj seizmičnosti
može se povećati za 30 % ako se otvor uokviri AB elementima
širina međuprozorskih stupova: - 2/3 širine otvora za IX i VIII stupanj seizmičnosti
               - 1/3 širine otvora za VII stupanj seizmičnosti
11) Ograničenja kod poprečnih zidova ?
Kod određenih debljina zidova jednog smjera najveći razmak zidova drugog smjera smije iznositi:
?   5,0 m ? kod zidova d= 19 cm
?   6,0 m ? kod zidova d= 24 cm
?   6,5 m ? kod zidova d= 29 cm
?   7,5 m ? kod zidova d= 38 cm
12) Djelovanje (Opterećenja) nosivih građevinskih konstrukcija ?
Hrvatska prednorma HRN ENV 1991 - djelovanje:
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 1 ? Vlastita težina i uporabna opterećenja
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 2 ? Požarno djelovanje
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 3 ? Snijeg
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 4 ? Vjetar
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 5 ? Toplinska djelovanja
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 6 ? Djelovanja pri izvedbi
- HRN ENV 1991 ? 2 ? 7 ? Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom ili eksplozijom
- HRN ENV 1991 ? 3       ? Prometna opterećenja mostova
- HRN ENV 1991 ? 4       ? Djelovanja na silose i spremnike tekućina
- HRN ENV 1991 ? 5       ? Djelovanja od kranova i strojeva

U odnosu na dosadašnje propise za opterećenja odnosno djelovanja Eurokod 1 je daleko složeniji i razrađeniji.

Djelovanja dijelimo na:
?   Neposredna ( koncentrirani ili raspodjeljeni tereti, sile )
?   Posredna ( sistemske ili prisilne deformacije )

Prema promjeni u vremenu i prostoru mogu biti:
?   Stalna
?   Promjenjljiva ( dugotrajna i kratkotrajna ? pokretna i nepokretna )
?   Trenutna

Prema načinu ponašanja konstrukcije na djelovanja, mogu biti:
?   Statička
?   Dinamička

Prema vrsti djelovanja mogu biti:
?   Osnovna
?   Dopunska
?   Iznimna ( izvanredna )

Kombinacije :
?   Osnovna
?   Osnovna i dopunska
?   Osnovna i iznimna
13) Svi koeficienti za proračun seizmike ?
Ukupni seizmički koeficijent K proračunava se prema izrazu:
K = Ko ? Ki ? Kd ? Kp

Gdje je :
Ko ? koeficijent kategorije objekta
Ki ? koeficijent seizmičkog intenziteta
Kd ? koeficijent dinamičnosti
Kp ? koeficijent duktiliteta i prigušenja
Minimalna vrijednost ukupnog seizmičkog koeficijenta K ne smije biti manja od 0,02.
14) Horizontalna seizmička sila ?
Ukupna horizontalna seizmička sila izračunava se prema izrazu:
S = K ? G
Gdje je :
K ? ukupni seizmički koeficijent za horizontalni smjer
G ? ukupna težina objekta i opreme
15) Kako se izračunava seizmička sila?
Ukupna seizmička sila po visini konstrukcije raspodjeljuje se:
-   metodom dinamike građevinskih dkonstrukcija
-   približnim izrazima
gdje je :
Si ? seizmička horizontalna sila u i-tom katu
Gi ? težina i-tog kata
Hi ? visina i-tog kata od gornjeg ruba temelja
16) Tehnički propis za zidane konstrukcije
Ziđe je sklop zidnih elemenata položenih na unaprijed određen način i povezanih mortom
Norme za projektiranje zidanih konstrukcija
EC1  EN 1991  HRN ENV 1991    Opterećenja (djelovanja)
EC6  EN 1996  HRN ENV 1996    Zidane konstrukcije
EC7  EN 1997  HRN ENV 1997    Geomehanika
EC8  EN 1998  HRN ENV 1998    Seizmika
Prilozi
PRILOG A - ZIĐE
PRILOG B - ZIDNI ELEMENTI: opekarski proizv. Betonski elementi, od umjetnog i prirodnog kamena, porastog betona
PRILOG C ? MORT: nearmirano ziđe M5 i armirano M10
a)   tvornički projektirani mort ? mort određen svojstvima, proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)
b)   mort zadanog sastava ? mort određen sastavom izrađen na gradilištu za potrebe toga gradilišta
PRILOG D ? VEZIVA : vapno i cement
PRILOG E - DODACI MORTU, MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA I BETONU
PRILOG F - AGREGAT, VODA, ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE,
PRILOG G - POMOĆNI DIJELOVI
PRILOG H - PREDGOTOVLJENO ZIĐE
PRILOG I - PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA
PRILOG J - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA
- Vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu
se mora osigurati veza zid ? serklaž, bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata
svakog drugog reda za najmanje 0.4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4.5 cm),
           - Serklaži: ? 4 ? 10 za jednoetažne građevine
                            ? 4 ? 12 za dvoetažne građevine
                            ? 4 ? 14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti
Razmak spona može iznositi najviše 25 cm
Zidana konstrukcija se izvodi od:
? nearmiranog ziđa,
? omeđenog ziđa,
? armiranog ziđa i
? prednapetog ziđa.
Tehnička svojstva zidane konstrukcije
Moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje zidane konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:
? rušenje građevine ili njezinog dijela,
? deformacije nedopuštena stupnja,
? oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije zidane konstrukcije,
? nerazmjerno velika oštećenja građevine u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.   

Građevni proizvod smije se ugraditi u zidanu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Projektiranje zidanih konstrukcija
Građevinski projekt ? projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio
glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
? opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine
? podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima
? opis zidane konstrukcije, uključivo i temeljenje,
? opis načina izvođenja zidane konstrukcije...,
2. u proračunu graničnog stanja nosivosti i graničnog stanja uporabljivosti
? podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na građevinu,
? podatke o temeljnom tlu i proračunskom ubrzanju tla,
? proračun graničnog stanja nosivosti i graničnog stanja uporabljivosti...
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije:
? razred nadzora izvođenja zidane konstrukcije

Projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, kojom se mijenja zidana konstrukcija, obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima zidane konstrukcije

Smatra se da zidana konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako:
? su građevni proizvodi ugrađeni u zidanu konstrukciju na propisani način i
imaju ispravu o sukladnosti
? su uvjeti građenja bili sukladni zahtjevima iz projekta
17) HRN Eurokod
Eurokodovi 2, 3, 4, 5, 6 i 9 su takozvani materijalni eurokodovi relevantni za dijelove konstrukcija iz pojedinih građevinskih materijala,
Eurokod 0,1,7 i 8 zajednički za sve konstrukcije. Tako svaki od ?materijalnih? eurokodova čini cjelinu tek uz zajedničke eurokodove i bez njih se ne može koristiti.

EC0  EN 1990  HRN ENV 1991-1     Osnove proračuna
obuhvaćaju izvedbu i provjeru samo u mjeri koja je nužna za označivanje kakvoće građevnih proizvoda i razinu izvedbe potrebnu za usklađivanje s pretpostavkama proračunskih pravila.

EC1  EN 1991  HRN ENV 1991    Opterećenja (djelovanja)
opisuje načela i zahtjeve za sigurnošću, uporabljivošću i trajnošću konstrukcija. Temelji se na proračunu po graničnim stanjima pri čemu se primjenjuje metoda parcijalnih koeficijenta.

EC2  EN 1992  HRN ENV 1992    Betonske konstrukcije
za projektiranje konstrukcija zgrada i inženjerskih građevina od nearmiranoga, armiranoga i prednapetoga betona. Ova norma obrađuje isključivo zahtjeve za konstrukcije s obzirom na nosivost, uporabljivost i trajnost

EC3  EN 1993  HRN ENV 1993    Čelične konstrukcije
EC4  EN 1994  HRN ENV 1994    Spregnute konstrukcije
EC5  EN 1995  HRN ENV 1995    Drvene konstrukcije
EC6  EN 1996  HRN ENV 1996    Zidane konstrukcije
EC7  EN 1997  HRN ENV 1997    Geomehanika
EC8  EN 1998  HRN ENV 1998    Seizmika
EC9  EN 1999  HRN ENV 1999    Aluminijske konstrukcije

Opći principi projektiranja
Opći principi projektiranja prema eurokodovima, definirani normom EN 1990, obuhvaćaju slijedećih šest elemenata.
1.   Osnovni zahtjevi: oni se odnose na nosivost, uporabivost, otpornost na požar
2.   Principi projektiranja prema graničnim stanjima: projektom treba dokazati da konstrukcija tijekom svog projektiranog života neće prijeći ni jedno od mogućih graničnih stanja
3.   Definicija osnovnih varijabli: osnovne varijable u analizi konstrukcija su djelovanja (F), svojstva materijala (X) i geometrijski podaci
4.   Modeliranje konstrukcije proračunom i ispitivanjem: provodi se proračunima na  modelima ili eksperimentalno
5.   Provjera dosezanja graničnih stanja metodom parcijalnih faktora
6.   Upravljanje pouzdanošću s obzirom na radove pri izgradnji
Eurokodovi sami po sebi nisu zamišljeni kao propis s obveznom primjenom. Oni su pisani kao zaokruženi sustav postupaka i preporuka

Eurokodovi traže da svaka građevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog korištenja zadovolji bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivost, uporabivost, otpornost na požar, robustnost, trajnost i pouzdanost
Projektiranje prema graničnim stanjima
Pod graničnim stanjima podrazumijevaju se granični slučajevi između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja konstrukcije

Granična stanja su krajnja stanja pri kojima konstrukcija još zadovoljava projektne zahtjeve.  Razlikuju se:

- granična stanja nosivosti
- granična stanja uporabljivosti

Statičko djelovanje: Djelovanje koje ne prouzročuje znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata.
Dinamičko djelovanje: Djelovanje koje prouzročuje znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata.

Zamor je mjesno (lokalno) pogoršanje svojstava gradiva uzrokovano ponavljanim promjenama naprezanja ili deformacija.
18) Što je početna imperfekcija e0
Početne imperfekcije (deformacije bez napona) treba uzimati da odgovaraju stvarno mogućim početnim položajima sustava uslijed geometriskih ili materijalnih inperfekcija.

Je početna (nehomogenost materijala) nesavršenost u strukturi materijala koja se mora obvezno uzeti u obzir kod proračuna nosivih elemenata, a također i uzrokuje pomak težišta kod nosača u odnosu na projektirano

Preko početnih imperfekcija simuliraju se moguće imperfekcije u stvarnosti.
19) Granična stanja
Granična stanja su stanja izvan kojih konstrukcija više ne zadovoljava projektom predviđene zahtjeve. Razlikuju se:
Granična stanja nosivosti ? GSN (eng. ULS) 
granična stanja nosivosti ? stanja koja mogu izazvati rušenje konstrukcije (stanja netom prije rušenja konstrukcije) ili dovode konstrukciju u stanje mehanizma. Tu spadaju:
? gubitak ravnoteže konstrukcije ili njezina elementa promatranih kao kruto tijelo
? granično stanje sloma ili prekomjerne deformacije kritičnog presjeka
? gubitak ravnoteže zbog velikog deformiranja(teorija II. reda)
? granično stanje sloma uzrokovano zamorom
? transformacija konstrukcije u mehanizam

Granično stanje sloma:
Sd ? Rd (1.8)
Sd - proračunska vrijednost djelovanja
Rd - proračunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala)
Granična stanja uporabljivosti ? GSU (eng. SLS).
granična stanja uporabljivosti ? podređena su mjerodavnim kriterijima za normalnu upotrebu:
? granično stanje naprezanja
? granično stanje trajnosti (ograničenje širina pukotina)
? granično stanje deformiranja (ograničenje progiba)
? granično stanje vibracija

Granično stanje uporabljivosti:
Ed ? Cd (1.10)
Ed - proračunska vrijednost djelovanja
Cd - granična računska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti
(deformacija, vibracija, naprezanje)
20) Procjena utjecaja zahvata na okoliš
1.   Prometnice ? ceste, željeznice, aerodromi
2.   Elektrane i energane
3.   Nuklearne elektrane
4.   Kemijska postrojenja
5.   Brane i akumulacije vode
6.   Građevine za proizvodnju i skladištenje nafte i prirodnog plina
9
Stručni ispit / Tehnička regulativa
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:28:07 prijepodne »
3.TEHNIČKA REGULATIVA
1) Dokumenti prostomog uredenja.
Na razini države:
Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja RH

Regionalna razina:
Prostorni plan županije i Grada Zagreba
Prostorni plan područja posebnih obilježja

Lokalna razina:
Prostorni plan uređenja velikog grada (>35.000st), grada (>10.000st ili posebne zasluge) odnosno općine (skup naselja)
Urbanistički plan uređenja (naselja)
Detaljni plan uređenja
Dokumenti prostornog uređenja su
1. Strategija i Program prostornog uređenja Države.
2. Prostorni planovi,
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,
- Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- Prostorni plan uređenja općine i grada,
- Generalni plan uređenja, (Generalni plan uređenja donosi se za naselje u kojima je sjedište tijela županija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju više od 10.000 stanovnika (grad).)
- Detaljni plan uređenja,
3. drugi dokumenti prostornog uređenja.
2) Ugradnja betona
Beton se urađuje prema projektu betona.
Početna temperatura svježeg betona u fazi ugradnje ne smije biti biti niža od +5?C.
Najviša temperatura svježeg betona koji se ugrađuje ne smije biti veća od +30?C.
Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1,5 m.
3) Građevinska regulativa ? što u nju spada?
1.1 Gradnja građevina i prostorno uređenje - Zakon o prostornom uređenju i gradnji
1.3 Komunalno gospodarstvo - Zakon o komunalnom gospodarstvu
1.4 Normizacija - Zakon o normizaciji
1.5 Obvezni odnosi u graditeljstvu - Zakon o obveznim odnosima
1.6 Upravno postupanje i uredsko poslovanje - Zakon o općem upravnom postupku i
Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju
4) Dokumentacija na gradilištu?
1.   rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
2.   suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja
3.   akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta,
4.   akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera,
5.   rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
6.   izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7.   izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
8.   građevinski dnevnik,
9.   dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode,
10.   elaborat iskolčenja građevine,
11.   drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.
5) Lokacijska dozvola? (članak 103-118.)
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.

Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:
? županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,
? Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,
? velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
? izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
? tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
? izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
? pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
? dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
6) Postupci ocjene sukladnosti?
Tehničkim se propisima utvrđuju tehnički zahtjevi i postupci ocjene sukladnosti za proizvode za koje pravna ili fizička osoba koja stavlja proizvod na tržište i/ili uporabu mora prije njihova stavljanja na tržište ili u uporabu:
? osigurati provedbu postupaka ocjene sukladnosti s propisanim tehničkim zahtjevima,
? izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvješće o ispitivanju, potvrdu (certifikat) ili drugi dokument o sukladnosti (u daljnjemu tekstu: dokument o sukladnosti),
? izraditi i čuvati tehničku dokumentaciju u propisanu opsegu, obliku i rokovima,
? osigurati označivanje s propisanim oznakama sukladnosti.
7) Što sadrži zahtjev za izdavanje građevinske dozvole?
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
1.   tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
2.   pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
3.   pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
4.   elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
5.   parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
6.   dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojećoj građevini.
8) Tehnički pregled, obveze investitora i nadzornog inženjera?
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo

Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine 08/04)
Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid:
? dokumentaciju na gradilištu
? geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
? isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete.

Nadzorni inženjer dužan je sastaviti završno izviješće o izvedbi građevine.
Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja) i INSPEKTOR ZA ZAŠTITU OD POŽARA POLICIJSKE UPRAVE

Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune građevinske dozvole odredit će povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled.
O tehničkom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik.
Izvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.
9) Bitni zahtjevi za građevinu? ČP
Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su:

1.Mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče:
?   rušenje građevine ili njezina dijela,
?   deformacije nedopuštena stupnja,
?   oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
?   nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
2.Zaštita od požara tako da se u slučaju požara:
?   očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,
?   spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
?   spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
?   omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
?   omogući zaštita spašavatelja.
3.Higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:
?   oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),
?   opasno zračenje,
?   onečišćenje voda i tla,
?   neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,
?   nepropisno postupanje s krutim otpadom,
?   sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
4.Sigurnost u korištenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije,

5.Zaštita od buke : tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad,

6.Ušteda energije i toplinska zaštita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, kojeg izdaje ovlaštena osoba.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu:
Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
10) Kontrola glavnog projekta?
Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na:
1.Mehaničku otpornost i stabilnost (građevine preko 800m2 ,raspona 10m, visine 20m)
2.Zaštitu od buke (izvor buke  više od 70Db, željz. pruga)
3.Uštedu energije i toplinsku zaštitu (za grijane zgrade više od 120C)
4.Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.

Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Popis građevina? ? Pravilnik o kontroli projekata iz 2000:
11) Pripremni radovi?
Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja

Pripremni radovi imaju za cilj osigurati nesmetano odvijanje glavnih radova.

Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi.
Shema uređenja gradilišta
- predstavlja grafički prikaz svih objekata i pripremnih radova potrebnih za građenje
objekta. Osnovna svrha je da se izvrši što povoljniji razmještaj svih objekata i kapaciteta
12) Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.
13) Glavni projekt? (članak 192-197.)
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu
Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
? arhitektonski projekt,
? građevinski projekt,
? elektrotehnički projekt,
? strojarski projekt,
? troškovnik projektiranih radova.
Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje.
Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.

Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.
14) Izvedbeni Projekt
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina.
Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina
15) Studija utjecaja na okoliš?
Popis zahvata iz Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš:
I. PROMETNE GRAĐEVINE
1.   Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
2.   Željezničke građevine s pripadajućim objektima i uređajima
3.   Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
4.   Pomorske građevine
5.   Riječne građevine:
II. ENERGETSKE GRAĐEVINE
1.   Elektroenergetske građevine
2.   Skladištenje i transport nafte i plina
III. VODNE GRAĐEVINE
1.   Regulacijske i zaštitne građevine
2.   Građevine za melioraciju:
3.   Građevine za korištenje voda:
4.   Građevine za zaštitu voda:
IV. PROIZVODNE GRAĐEVINE:
 V. GRAĐEVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM
VI. SPORTSKE GRAĐEVINE
VII. GRAĐEVNE CJELINE (groblja i krematoriji)
VIII. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
16) Dokumenti za izdavanje građevinske dozvole.
Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
? tri primjerka glavnog projekta s preslikom lokacijske dozvole i posebnim,
? pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
? pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji,
? elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima prometne i druge elaborate,
? parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i
17) Sukladnost.
Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.

 
18) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta,
Bitni zahtjevi za građevinu
Mehanička otpornost i stabilnost tako da djelovanja uporabe ne prouzroče:
? rušenje građevine ili njezina dijela,
? deformacije nedopuštena stupnja,
? oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
? nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
? zaštita od požara tako da se u slučaju požara:
? očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena,
? spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
? higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:
? opasno zračenje,
? onečišćenje voda i tla,
? neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,
? sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
? sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije,
? zaštita od buke
? ušteda energije i toplinska zaštita
19) Građevinski dnevnik? tko ga vodi, sto se u njega pise? Kako je regulirano- zakonom
Dio dokumentacije koji izvođač mora imati na gradilistu, vrijedi za radove za koje je potreban strucni nadzor.

Dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost izvođenja s projektima, propisima i normama.
Zasebni građevni dnevnik može se voditi za pojedine tehničko-tehnološke dijelove građevine odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom građevnom dnevniku se obvezno upisuju u dnevnika za cijelu građevinu.
Osim podataka o usklađenosti izvođenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u dnevnik upisuje podatke o:
?   Elaborat o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje
?   Prispjeće i porijeklo gradiva, građevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti
?   Promjena vremenskih i drugih uvjeta
?   Predložene i poduzete mjere usklađivanja uvjeta za izvođenje radova
?   Obavljeni pregledi i dokazi kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice itd.)
?   Izmjene i dopune građevne dozvole
?   Promjene sudionika u gradnji i promjene tijeka izvođenja

Nadzorni inženjer upisuje:
?   Nalaz o usklađenosti iskolčenja s elaboratom i projektom, odobrava početak radova
?   Ocjene usklađenosti pregledanih izvedenih radova
?   Odobrava ili zabranjuje nastavak radova određuje način otklanjanja neusklađenosti
?   Revident, projektant, inspekcija unose podatke o pregledu i nalazu
20) Uporabna dozvola i upis u katastarski operat? kad se dobiva uporabna dozvola?
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže:
? presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
? podatke o sudionicima u gradnji,
? pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
? završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je povjerenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može koristiti.

Pokusni rad mora biti predviđen i obrazložen glavnim projektom.

Privremena uporabna dozvola se izdaje za građevinu za koju je utvrđen interes RH i vrijedi 90 dana.

Uporabna dozvola za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom.

Uporabna dozvola za složenu građevinu mora biti predviđena glavnim projektom i određena građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine.
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.
Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu
?   izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta,
?   završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima građenja,
?   rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno (Za zgradu izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju.)
?   potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola.
21) Građevina - definicija (obvezno povezana s tlom)
Građevina je sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu

Što je građevina u smislu Zakon o prostornom uređenju i gradnji?
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko ? tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora

Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina
22) Sudionici u gradnji
Sudionici u gradnji jesu:
? investitor,
? projektant,
? revident,
? izvođač,
? nadzorni inženjer.
Investitor
Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti .Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građe?vi?ne ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.
Projektant
Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant može biti istovremeno i projektant odre?đene vrste projekata.
Izvođač
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.
Investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.
Uvjete za davanje suglasnosti propisuje ministar pravil?nikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na:
? minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova,
? minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač,
? tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer

Kada se izvođač oslobađa odgovornosti od nastalih šteta?
Izvođač se oslobađa odgovornosti ako je prije izvršenja radova izvjestio naručitelja od moguće štete
Nadzorni inženjer
Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer du?žan je:
? nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom,
? utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena,
? pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima
? sastaviti završno izvješće.

Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
Revident
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.

Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
Regresi
Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji.
23) Tko izdaje lokacijsku dozvolu
Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:
? županije, Grada Zagreba ili velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom,
24) Dokumentacija za lokacijsku dozvolu
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
? izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
? tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na geodetskoj podlozi
? izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja
? pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
? dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
25) Što regulira Zakon o gradnji?
Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, gra?đenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.
Tehnički propisi
- propisuju bitni zahtjevi za građevinu.Tehničke propise donosi ministar.
Tehnički propisi objavljuju se u ?Narodnim novinama?.
Tehničko dopuštenje
- utvrđuje se tehnička svojstva gra?đevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma
Uporabljivost građevnog proizvoda
- dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.
Isprave o sukladnosti
Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, koji snosi troškove njegova izdavanja.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda izdaje proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.
Tehničke upute i znak sukladnosti
Proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan je prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje građevnog proizvoda izraditi tehničke upute koje moraju sadržavati podatke značajne za ugradnju i uporabu građevnog proizvoda.

? složena građevina jest skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,
? obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju,
? jednostavna građevina jest ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,

? građevni sklop jest skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom,
26) Upravni akt
Upravni akt je akt kojim organ u vršenju javnih ovlaštenja, rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
Upravni postupak
Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak

Upravni postupak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
27) Prostomi plan
Prostorni plan regionalne i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio, grafički dio
Obvezni prilozi prostornog plana su:
1.   obrazloženje prostornog plana,
2.   izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja,
3.   stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,
4.   strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima,
5.   popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi,
6.   zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,
7.   izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
8.   evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
9.   sažetak za javnost.
O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava.
Ciljevi prostornog uređenja i gradnje
Osnovni cilj prostornog uređenja je ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj na način kojim se osigurava:
1.   prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta,
2.   povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima,
3.   njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
4.   zaštita kulturnih dobara i vrijednosti,
5.   dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,
6.   cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju,
7.   nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
28) Što je to adaptacija / rekonstrukcija i sanacija  građevine?
Adaptacija
- je sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,
Rekonstrukcija
- je izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mije?nja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),
Sanacija
- je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje  koje je bilo prije nastanka štete
29) Pisane izjave izvođača i nadzora
Pisanu izjavu daje izvođač radova, o izvedenim radovima i uvjetima
? naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena,
? podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta,
? izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta,
? izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih pro?izvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete,
? izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt

Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju

Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži:
? naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena,
? podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgova?rajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu,
? izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom,
? izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine,
? podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika,
30) Što je svrha tehničkog pregleda?
Tehnički pregled provodi se u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama.

31) Sto je tehnicki pregled gradevine, sto povjerenstvo za tehnicki pregled mora ustanoviti?

32) Kako izgleda tehnicki pregled gradevine kojim tijekom ide i tko sve mora biti prisutan?
33) Tko je sve prisutan na tehničkom pregledu građevine i što je sve potrebno osigurati?
Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja) i INSPEKTOR ZA ZAŠTITU OD POŽARA POLICIJSKE UPRAVE
34) Tehnički propis za zidane konstrukcije
Ovaj se propis primjenjuje i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe, parapeti i sl.)

Ovaj se Propis ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, mostova, brana, spremnika za tekućine, i posebne vrste konstrukcija kao što su lukovi, svodovi, kupole i sl.

Zidana konstrukcija se izvodi od:
? nearmiranog ziđa,
? armiranog ziđa i
? prednapetog ziđa.

- horizontalna reška 15mm, vertikalna 10mm
35) Tko obavlja tehnicki pregled za obiteljske kuce a tko za druge gradevine?
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo gradi?teljstva.
36) Sudionici na tehnickom pregledu (tko ih je duzan pozvati)
Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji, te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog
37) Tko donosi tehničke propise?
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.
Tehničke propise donosi ministar.
Tehnički propisi objavljuju se u ?Narodnim novinama?.
Tehnički propis je propis kojim se tehnički zahtjevi daju izravno ili upućivanjem na normu, tehničku specifikaciju ili upute za primjenu ili pak uključivanjem sadržaja tih dokumenata.
38) Mogućnost ustupanja radova
Zakon o obveznim odnosima, Povjeravanje posla trećemu: Ako iz ugovora ili naravi posla ne proizilazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno. Izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno.
39) Tri načina nabave prema starom Zakonu o javnoj nabavi iz 2001.?
Način nabave robe i usluga te ustupanja radova naručitelj provodi:
1. javnim nadmetanjem u otvorenom postupku nabave, (natječaj)
2. nadmetanjem po pozivu u ograničenom postupku nabave, (ponuda)
3. izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku nabave. (neposredno)
40) Zaštićena područja od posebnog interesa za državu?
Zaštićeno obalno područje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte
Zaštićene prirodne vrijednosti kulturno-povijesne cjeline
41) ZOP, mogućnost gradnje?
ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola, odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU.
Građevinsko područje se planira tako da:
Može se proširiti za 20% izgrađenog dijela ako je izgrađeni dio veći od 80% tog područja
Mora se smanjiti na 70%, ako je izgrađeni dio manji od 50% tog područja
Izdvojeni dijelovi građevinskog područja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proširiti
42) Razlika PBAB i Eurocoda?
Prema PBAB te prema njemačkim propisima DIN, računske vrijednosti djelovanja dobivaju se množenjem reprezentativnih vrijednosti globalnim koeficijentima sigurnosti čija vrijednost ovisi o vrsti opterećenja i o deformaciji čelika.
Prema europskim normama računske veličine djelovanja dobivaju se množenjem reprezentativnih vrijednosti  parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja ?F, pri čemu se još dodatno koeficijentima kombinacije ? uzima u obzir smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja više promjenjivih opterećenja te vremensko trajanje i učestalost. Računske vrijednosti čvrstoće materijala dobivaju se dijeljenjem karakteristične čvrstoće koeficijentima sigurnosti ?M.
43) Parna brana, čemu služi, gdje se postavlja, kod krova, strop prizemlja ili pod kata, što ako nema parne brane ? dolazi do kondenzacije?
Na granici grijanih i negrijanih prostora, sprečava kondenzaciju pare u konstrukciji, postavlja se prije Toplinske Izolacije

Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili gotovo nikakvu paropropusnost zahvaljujući velikom faktoru otpora difuziji vodene pare ? njihovih materijala.

Parna brana:
Smjer je kretanja vodene pare iz područja višeg parcijalnog tlaka prema nižem, sa težnjom njihova izjednačavanja. Zimi je parcijalni tlak vodene pare veći u grijanim prostorima zgrade nego vani. Zato zimi vodena para difundira kroz vanjske građevne dijelove zgrade iznutra prema vani. Prolazeći kroz slojeve vanjskog zida, ravnog krova ili građevnog dijela prema negrijanom prostoru dolazi u sve hladnije slojeve i ovisno o temperaturi i relativnoj vlazi može nastati kondenzat. Sloj toplinske izolacije u višeslojnom se građevnom elementu navlaži, poveća se njegova toplinska provodljivost odnosno smanjuje se vrijednost svojstava njegove toplinske izolacije. Ako se tijekom ljetnog razdoblja kondenzat ne može dovoljno isušiti, toplinsko izolacijski materijal trajno i sve više gubi svoja izolirajuća svojstva, a rezultat su građevinske štete (navlaženje i trulenje sloja, procurenje kondenzirane vode u prostore ispod krova), veća potrošnja energenata i nezdrav boravak u prostorima zgrade.

Za razliku od povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) kod kojih, gledajući iznutra prema van, otpor difuziji vodene pare svakog sloja treba biti sve manji i prolaz vodene pare stacionaran, kod ravnog se neprovjetravanog krova ovakav slijed ne može postići jer je završni sloj na krovu hidroizolacija sa velikim otporom difuziji vodene pare. Zato se mora ugraditi parna brana.

Parna brana spriječava prodiranje vodene pare iz prostora zgrade kroz krovnu ploču u sloj toplinske izolacije do hidroizolacije i funkcionalno je obvezan sloj ravnog jednodijelnog krova. Spriječava ili svodi na minimum više od dopuštenog navlaženja toplinske izolacije i moguće štete na toplinskoizolacijskom i hidroizolacijskom sloju.

Parna brana bi se trebala uvijek ugraditi nastavljena do iznad razine toplinske izolacije i preljepljena sa slojem hidroizolacije, na sve vertikalne dijelove krova kao što su proboji, instalacije, priključci, završetci i dr. Tada ima i funkciju kako privremene hidroizolacije za vrijeme izvedbe krova, tako i pričuvne hidroizolacije u slučaju prodora vode i trebala bi biti spojena na elemente za odvodnju krova kao i hidroizolacijski sloj (vodolovna grla s dvije etaže odvodnje kod unutrašnje odvodnje krova).

Parna se brana najčešće izvodi od polimerima modificiranih bitumenskih izolacijskih traka sa uloškom od Al ? folije (debljine min. 0.1 mm ili 0.2 mm), velike vrijednosti otpora difuziji vodene pare ? > 700 000. Uobičajena je traka oznake 4. Kod izvedbe treba paziti da ne dođe do oštećenja trake jer u izravnom kontaktu Aluminija sa alkalijama iz betona nastaje proces hidrolize što može dovesti do trajnog oštećenja parne brane.

Za parne brane koriste se i deblje (0.1 do 0.2 mm) PE folije s kemijski zavarenim preklopima, obično u sklopu sustava određenog proizvođača sintetskih hidroizolacijskih traka.

Ovisno o vrsti i namjeni krova, parna se brana lijepi ili slobodno polaže. Polimerne trake sa manjim vrijednostima otpora difuziji vodene pare mogu se upotrebiti kao parne brane / kočnice što ovisi o građevinsko-fizikalnom proračunu. Parna brana, u neventiliranim višeslojnim građevnim elementima, mora uvijek imati veći difuzni otpor sloja od difuznog otpora sloja hidroizolacije.
44) Omjer širine i dužine prostorije?
PRAVILNIK MINIMALNIH TEHNIČKIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU STANOVA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE
Ovim Pravilnikom utvrđuju se minimalni tehnički uvjeti koji se moraju primje?njivati pri projektira?nju i grad?nji stanova iz Programa društveno poticane stanograd?nje (u da?lj?njem tekstu: POS), a koji se u standardu i veličini primje?njuju na grad?nju i rekonstrukciju (dograd?nja i nadograd?nja) zgrada i obite?ljskih kuća.
Širina sobe ne može biti ma?nja od polovice svoje dužine, niti ma?nja od 190 cm. Dubina sobe (od unutar?nje?g ruba va?njskog fasadnog zida do unutar?nje?g ruba suprotne stijene) ne smije biti dub?lja od 2,5 svijetle visine sobe.
45) Projekt betona?
Je elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.
S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer.

Projekt betona mora sadržavati:
1.   tehničke uvjete za projektirana svojstva
2.   opis sastojaka betona
3.   način proizvodnje betona
4.   program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona
5.   plan betoniranja
6.   nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika
7.   završnu ocjenu kakvoće

TPBK: Svojstva očvrslog betona moraju biti specificirana u projektu betonske konstrukcije ovisno o uvjetima njezine uporabe, a svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova (u projektu betona).
TPBK ? TEHNIČKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE
46) Stupnjevi čišćenja metalnih konstrukcija?
Vrste zaštite od korozije:
1.   Premazna sredstva
2.   Toplo pocinčavanje
3.   Metalizacija
4.   Katodna zaštita
Stupnjevi čišćenja čeličnih površina:
Potpuno uklanjanje nečistoća i slabo vezane hrđe
Potpuno uklanjanje nečistoća i skoro potpuno uklanjanje hrđe
Potpuno uklanajne nečistoća i hrđe do čistog metala
47) Podjela na visoke i niske zgrade (objekte)?
Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara:
visoki objekti su zgrade kod kojih je završna kota poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena na koji će se obavljati evakuacija veća od 22 m

(visoke su više od 22 metra i to 22 metra od pristupa za vatrogasno vozilo do vrha poda najveće etaže, a vezano ti je s tim što su vatrogasne ljestve dužine 22 m)

Unutarnjom hidrantskom mrežom se moraju štiti:
Objekti čija je kota poda najviše etaže min 9m iznad vatrogasnog pristupa
Garaže veće od 100m2
Trgovine veće od 100m2

Vanjskom hidrantskom mrežom se moraju štiti:
Mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav

Min tlak na izlazu hidranske mreže je 0,25Mpa
48) Uklanjanje građevine?
Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje,
Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.

Iznimno vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu.

Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže:
a)   tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
b)   dokaz vlasništva građevine,
c)   potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
49) Što je građenje u smislu Zakon o prostornom uređenju i gradnji?
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina
50) Privremene građevine ? što su?
Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično.Ako je za organizaciju gradilišta na kojem:
?   će se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, i/ili
?   će se graditi građevina za čije građenje se izdaje potvrda glavnog projekta ili
?   će se graditi građevina za čije građenje se izdaje građevinska dozvola
potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka idejnog projekta (glavnog projekta) za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi
u postupku izdavanja lokacijske dozvole (potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole), utvrdit će se da je idejni projekt (glavni projekt) za tu građevinu izrađen u skladu s prostornim planom i/ili posebnim uvjetima iz Zakona u skladu s kojima se lokacijska dozvola (potvrda projekta, građevinska dozvola) izdaje

Bez akta kojim se odobrava građenje može se pristupiti građenju:
1.   privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija s najdužim rokom trajanja do 90 dana
2.   privremene građevine za potrebe građenja građevine kada se izvode unutar građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru određenog lokacijskom dozvolom, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3
51) Akti kojima se odobrava građenje?
1.   Bez akata ? jednostavne građevine (Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima)
2.   Rješenje o uvjetima građenja ? Zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i zgrade za isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 građevinske bruto površine
3.   Lokacijska dozvola i Potvrda glavnog projekta ? Ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje županija i veliki grad
4.   Lokacijska dozvola i Građevinska dozvola ? Građevine za koje građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG prema uredbi VRH
52) Uknjižba građevine u zemljisne knjige
Zahtjev za uknjižbu izgrađenog objekta u zemljišne knjige  (grunt) izgrađenog objekta podnosi se nadležnom sudu .Uz zahtjev se prilažu:
?   Prijavni list
?   Rješenje o uporabnoj dozvoli.
53) Što sadrži zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja?
Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:
1.   tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
2.   posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
3.   pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
4.   dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.
54) Što sadrži zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:
1.   tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole,
2.   pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
3.   pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima,
4.   elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
5.   parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
6.   dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.
55) Što je to ugovor o građenju i kada se sve može snižavati cijena?
Ugovor o građenju je ugovor o djelu (Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.).
Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.

Izvođač ima pravo zahtijevati samo razliku u cijeni ako su elementi poskupili više od
2% i izvršeni su radovi u roku
5% i izvršeni su radovi van roka ali ne krivnjom izvođača
10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.

Naručitelj ima pravo na smanjenjenje cijene ako su elementi pojeftinili više od:
2% i izvršeni radovi u roku
10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvršeni u roku
Razmjerno sniženje cijene u slučaju kašnjenja radova.
56) Što mora sadržavati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:
1.   oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
2.   namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,
3.   smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4.   uvjeti za oblikovanje građevine,
5.   uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6.   uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,
7.   način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
8.   mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,
9.   posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,
10.   ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
11.   uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12.   uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga članka.
57) Kako se označava projekt?
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
58) Kad se može raskinuti ugovor?
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta (Ako se pokaže da se izvođač ne drži ugovora odnosno da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođača i odrediti mu primjeren rok da rad uskladi s obvezama. Ako do isteka roka izvođač ne postupi po tom zahtjevu, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati odštetu.)
Raskid ugovora prije roka (Ako je očito da izvođač neće završiti radove u roku, naručitelj može raskinuti ugovor i tražiti odštetu.)
Raskid ugovora zbog većeg nedostatka (Ako je djelo neupotrebljivo i u suprotnosti s uvjetima ugovora, naručitelj može netražeći prethodno uklanjanje nedostataka raskinuti ugovor I tražiti odštetu.)
Sve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a I za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio osvariti.
59) Reklamacija? (odgovornost za nedostatke, zakon o obveznim odnosima)
Istekom dvije godine od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke.
Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje, ali s tim da im se uračunava rok prethodnika.
Izvođač, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za građevinu i zemljišta 10 godina od predaje radova ako potječu od izvođenja, projektiranja, nadzora.
Zakon o obveznim odnosima
1.Sloboda uređivanja obveznih odnosa: Sudionici slobodno uređuju obvezne odnose
2.Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu
3.Načelo savjesnosti i poštenja
4.Dužnost suradnje:Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati
5.Zabrana zlouporabe prava
6.Načelo jednake vrijednosti činidaba
7.Zabrana prouzročenja štete:Svatko je dužan uzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta.
Sudionici obveznih odnosa su fizičke i pravne osobe.

60) Za koje objekte lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva?
Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu
1.   Prometne građevine
2.   Energetske građevine
3.   Vodne građevine
4.   Proizvodne građevine
5.   Ostale građevine (vojne građevine, otpad, eksploziv, podliježu međudržavnim ugovorima, posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, rudnik (samo lokacijska dozvola, a građevinska se izdaje na temelju Zakona o rudarstvu)
61) Stručni ispit?
Je ispit kojeg sukladno Zakonu o gradnji moraju položiti osobe za obavljanje poslova graditeljstva
Poslovi graditeljstva
?   Poslovi sudionika u gradnji
?   Poslovi ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti
?   Poslovi prostornog i urbanističkog planiranja
Ispitni program
1)   Osnove građevne regulative
2)   Tehnička regulativa
3)   Regulativa zaštite osoba, okoliša, materijalnih i kulturnih dobara

Gradivo ispitnog predmeta ?osnove građevne regulative? obuhvaća propise koji uređuju:
1.   Gradnja građevine
2.   Prostorno uređenje
3.   Komunalno gospodarstvo
4.   Normizacija
5.   Obvezni odnosi u graditeljstvu
6.   Upravno postupanje i uredsko poslovanje

Gradivo predmeta ?tehnička regulativa? za poslove sudionika u gradnji obuhvaća propise koji uređuju bitne zahtjeve za građevinu i druge tehničke uvjete za građevine (nesmetan pristup i kretanje, projektiranje, izvođenje itd.)
Gradivo predmeta ?tehnička regulativa? za poslove ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti obuhvaća propise koji uređuju uporabljivost građevnih proizvoda i uporabljivost građevine
Gradivo predmeta ?tehička regulativa? za poslove prostornog i urbanističkog planiranja ?

Gradivo predmeta ?regulativa zaštite osoba, okoliša, materijalnih i kulturnih dobara? obuhvaća propise o:
Zaštita od požara
Zaštita na radu
Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja
Zaštita i očuvanje kulturnih dobara
62) Što je to normizacija, temeljna načela?
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredbi za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti

Izgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacijskog sustava

Značenje normizacije za gospodarstvo je vrlo veliko
?   Daje najbolja tehnička i ekonomska  rješenja za proizvode i postupke
?   Omogućuje uvođenje specijalizacije i kooperacije u proizvodnju
?   Određuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda
?   Omogućuje racionalizaciju u proizvodnji, i ukida zastarjele i neupotrebljive tipove i dimenzije
?   Smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru
?   Omogućuje smanjenje zaliha
?   Rješava tehničko-ekonomske probleme

Zakon o normizaciji uređuje
- načela i ciljeve hrvatskih normi,
- djelatnost hrvatskog normirnog tijela,
- izdavanje i uporabu hrvatskih normi.

Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga
Norma je:
- dokument  donesen konsenzusom (opće slaganje) i odobren od mjerodavnog tijela,
Norma je isprava namijenjena opcoj i opetovanoj uporabi kojom se određuju znacajke proizvoda, procesa i usluga
- niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave

Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu
ISO
HRN EN ISO 9001:2009 - Zahtjevi sustava upravljanja kvalitetom
Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom treba biti strateška odluka organizacije
ISO = International Standardization Organization
Osnovni cilj ISO-a je potpuna (globalna) normizacija svih područja znanosti, tehnike i tehnologije s osnovnim motom iz teorije i prakse kvalitete:
Napravi to samo jednom ali napravi kako treba - napravi na međunarodnoj razini
?   Svaka norma mora se temeljito preispitati najmanje jedanput u 5 godina
?   Serija normi ISO 9000 je niz uputa za implementaciju i upravljanje sustavom kvalitete

Međunarodna, europska, nacionalna hrvatska norma
Hrvatska normizacija temelji se na sljedećim načelima:
? pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma, prihvaćanje hrvatskih norma, te dragovoljna uporaba hrvatskih norma,
? konsenzus o sadržaju hrvatskih norma,
? javnost rada u svim njegovim fazama i obavješćivanje jav?nosti na prikladan način,
? sprječavanje prevladavanja pojedinačnih interesa nad zajedničkim interesom,
? međusobna usklađenost hrvatskih norma,
? uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike
Ciljevi normizacije jesu:
1.   povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa,
2.   promicanje kvalitete proizvoda,
3.   osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
4.   poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti,
5.   otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedeće poslove:
1.Priprema, prihvaća i izdaje norme
2.Predstavlja hrvatsku normizaciju u svijetu
3.Vodi registar normi
4.Prodaje norme
5.Održava baze podataka o normama
6. Osigurava informacije o međunarodnim normama
7.Promiče uporabu hrvatskih normi

Hrvatske norme označavaju se pisanom oznakom HRN
Sukladnost određenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.

Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije
Sustav normizacije
 - je izradba, izdvajanje, objava i primjena normi u RH.
Deklaracija
Deklariranjem proizvoda u smislu Zakona o normizacij smatra se navođenje na proizvodu ili ambalaži, podataka kojima se identificira proizvod, njegova suglasnost s propisanim uvjetima, znacajke i podaci o proizvodacu i pravnoj ili fizickoj osob
10
Stručni ispit / Zaštita na radu
« Zadnji post od data u Listopad 18, 2012, 08:25:58 prijepodne »
2.ZAŠTITA NA RADU
1) Udaljenosti WC-a (unutra, van)? Duzine hodnika do stubista za evakuaciju?
Udaljenost WC na gradilištu
- 100 m unutar objekta
- 200 m izvan objekta
Broj nužnika
za 30 muškaraca (20 žena) ? po 1 kom, Visina nužnika 2m površine 1,9*1,2m

2) koje gradevine ne trebaju inspekciju rada i ne trebaju dozvolu?
3) Elaborat zaštite na radu? (zasto, cemu sluzi)
Projektantski elaborat zaštite na radu daje prikaz svih tehničkih rješenja (uočene opasnosti i štetnosti, lokacija objekta i prometnice, radni prostori i komunikacije, instalacije, protupožarna zaštitu, konstrukcija i materijali, osvjetljenje i ozračenje, zaštita od buke i dr.) za primjenu odgovarajućih pravila zaštite koja neka građevina mora zadovoljavati kada bude u funkciji

Investitor ili projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu
4) Izlazna vrata?
Krilo izlaznih vrata ne smije biti uže od 70 cm niti šire od 1,20 m.
Izlazna vrata za nuždu se moraju otvarati prema van.
Izlazna vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili drugačije blo?kirana tako da ih bilo koja osoba u nuždi može lako i brzo otvoriti.
Klizna ili okretna vrata ne smiju se koristiti za izlaze u nuždi.
7) Osvjetljenost, prirodna umjetna?
Pri osiguranju dovoljne količine svjetla, moramo u obzir uzeti vizualne zahtjeve čovjeka za obavljanje dotičnog posla. Prikladno osvjetljenje, relativan je pojam, jer rasvjeta koje bi bila dobra za jednu vrstu posla ne mora biti prikladna za neki drugi posao
Umjetna rasvjeta
- može proizvesti veće nejednakosti u osvjetljenju od onih koje se pojavljuju u prirodi. Naprimjer, pri noćnoj vožnji, dolazi do velike nejednakosti u razini svjetla kada vozač promatra cestu, u susret mu dolazi vozilo s upaljenim svjetlima. Postotak svjetla reflektiranog od neke površine je konstantna i kako se mijenja prirodna razina svjetla, tako se proporcionalno mijenja i količina reflektiranog svjetla od neke površine. S druge strane, umjetna rasvjeta može biti neravnomjerno raspoređena i dobro osvijetliti željenu radnu površinu, ali zajedno sa ostalim drugačije osvijetljenim površinama može stvoriti problem za osobe koje često moraju koristiti više različito osvijetljenih radnih površina.
Obično, umjetno svjetlo u mnogo slučajeva može biti jače i superiorno prirodnom svjetlu i prednost mu je što se može po volji regulirati i usmjeravati na pojedina područja. Dobro osvijetljena okolina može se održavati bez obzira na vanjske prirodne uvjete.
8) Stepenice, visina sirina?
Ograda
Stabilna ograda i čvrsti rukohvati osiguravaju sigurnost kretanja na stepeništu. Stepenište do 1,5 m širine mora imati ogradu samo na jednoj strani dok šira stepeništa moraju imati ogradu na obje strane. Ukoliko su i djeca u kući, ograda mora biti tako koncipirana da je penjanje otežano ali i provlačenje.

Širina
Prema zakonu o građenju stepenice u stambenim objektima s najviše dva stana moraju prema normi 18065 imati širinu od najmanje 80 cm. Stepenice koje nisu nužno potrebne u zatvorenim stanovima zadovoljavaju norme i sa širinom od 50 cm. Svakako treba voditi računa o tome da stepenice moraju omogućiti primjerice transport namještaja ili nošenje bolesnika.
Širina stepenice također je vrlo važna jer se 28 cm smatra standardom za stubišta koja koristimo svakodnevno

Visina
Visina stepenica mora biti usklađena i jednaka za sve stube. Općenito je 17 centimetara
gornja granica iznad koje uspinjanje stubištem postaje fizički naporno i zamorno
Visina stepenica u građevinskim objektima namijenjenim za radne i pomoćne prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.

Dužina
Dužina stepenica je ograničena. Stepenice moraju imati nakon 15 do 18 stepenika podest za odmor. Zbog opasnosti od pada se ekstremno kratke stepenice ,to znači pojedinačne stepenice ili stepenice sa samo 3 stepenika ne smiju postavljati u hodnicima.

9) privremena i zajednicka privremena gradilista?
10) Zaštitne mjere od ionizirajućeg zračenja? Zakon ili pravilnik?
Ionizirajuće zračenje jest elektromagnetsko i čestično zračenje, rendgensko
- Načelo opravdanosti
- Načelo optimalizacije
- Načelo ograničenja

- neionizirajuća zračenja jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi- ultrazvuk
11) Pravilnik o pomoćnim prostorijama?
Kako bi sačuvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac će se pobrinuti da:
? su prometni putevi do nužnih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme,
? se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada i opreme i uređaja,
-  se mjesto rada, oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine,
? se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje opasnosti, redovito održavaju i provjeravaju.
Radne prostorije
Su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi
Pomoćne prostorije
Su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu.
Radna stanica
Je mjesto unutar građevine namijenjene za rad
Radno mjesto
Je prostor u građevinama namijenjen za smještaj radnih stanica ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.
Radni prostor
Građevina mora osigurati:
1. stabilnost građevine u odnosu natehnološki proces rada,
2. stabilnost građevine u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje,
3. odvođenje atmosferskog taloga,
4. odvođenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zaštitu od požara i eksplozije,
6. odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zaštitu,
10. zvučnu zaštitu,
11. zaštitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
13) Strojevi i uređaji sa povećanim opasnostima rada? Tko moze radit na tim strojevima?
Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito:

1.   dizalice nosivosti preko 10 KN,
2.   teretna dizala,
3.   industrijski transporteri,
4.   vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon,
5.   strojevi za obradu i preradu drveta,
6.   metala i sličnih materijala,
7.   mehaničke i hidrauličke preše,
8.   podizne platforme,
9.   kompresori,
10.   predtlačne i podtlačne komore,
11.   kotlovi za centralno grijanje,
12.   parni i vrelovodni kotlovi,
13.   strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom

Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima

Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:
?  prije njihovog stavljanja u uporabu, stroja/uređaja (novi ili rabljeni stroj),
?  najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, (periodički svake dvije godine),
?  poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,
?  prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.
14) Tko mora dobit dozvolu za privremena gradilišta? (Investitor)
Privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski radovi

Mjesto rada je svako mjesto i prostor pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojem se radnici moraju nalaziti ili do kojega moraju dolaziti tijekom rada.
Prijava gradilišta
Investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju:
? predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika, ili
? na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba ? dana ili više

- Investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova.
- U slučaju izvođenja posebno opasnih radova prijava gradilišta se mora sačiniti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove.
- Prijava se ne mora podnijeti ako radovi traju kraće od 5 dana
Plan izvođenja radova
Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova.
Plan izvođenje radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova.
16) Posebni uvjeti zastite na radu?
a) Posebni uvjeti radnika:
1. dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
2. stručna sposobnost (zahtjevi): stručna osposobljenost za rukovanje odnosnom vrstom strojeva ili uređaja;
3. zdravstveno stanje:
- zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje,
- kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam
4. psihička sposobnost (zahtjevi): opća intelektualna razvijenost iznad nivoa koji se označava kao granični, a za radnike u pogonima u kojima može nastati požar, eksplozija ili iznenadni
17) Privremeno radilište
Isprave
- o obavljenim ispitivanjima strojeva i uređaja s povećanim opasnostima
Evidencije 
- o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način,
- zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
- opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
Plan o uređenju radilišta sadrži:
?   način obilježavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta (opasne zone);
?   određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost
?   način uređenja i izvođenja privremenih električnih instalacija;
?   vrstu i broj oruđa za rad s povećanim opasnostima;
?   planove i proračune za građenje i postavljanje skela, podupirača, razupirača i ograda;
?   način uređenja i održavanja prometnica;
?   određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja materijala;
?   način zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu;
?   način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i sa radilišta;
?   način organiziranja pružanja prve pomoći i medicinske pomoći;
?   popis isprava, evidencija i uputa iz područja zaštite na radu, koja se moraju čuvati na radilištu.

18)  postupak prijave.

19)  Dokumenti koje treba imati na radilstu.
20) Koje uvjete treba ispuniti el. oprema na radilištu.
Električne instalacije, uređaji, oprema i postrojenja na gradilištima moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati postojećim tehničkim propisima i standardima. U pogledu zaštite na radu, ove instalacije, uređaji, oprema i postrojenja moraju odgovarati odredbama postojećih propisa o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i na gradilištima. Krajnja trošila (strojevi uređaji) koji nisu izvedeni u dvostrukoj izolaciji a priključuju se na fazni napon (230/400V) moraju biti priključeni zaštitnim uređajem diferencijalne struje s nazivnom isklopnom strujom IAn < L30 mA.

Električni uređaji (razvodni ormari, sklopke, elektromotori i drugo) smješteni na slobodnom prostoru, moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormarima na pristupačnom mjestu i opremljenim za zaključavanje u isključenom položaju.

Priključni i razdjelni ormarići mogu biti od izolacijskog materijala ili metala. Preporuča se primjena ormarića od izolacijskih materijala. Ormarići moraju biti mehanički zaštićeni i to najmanje sa stupnjem zaštite IP 43, što znači da su zaštićeni od ulaska sitnih čestica većih od 1 mm i od kiše pod kutom od 60°.
21) Zavojito stepeniste
Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima.Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm.Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika.
22) Dužina evakuacijskog puta.
Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stepeništa ne smije biti duži od 30 m za objekte visine do 75 m, odnosno 20 m za objekte više od 75 m.

Izlazi i evakuacijski putovi moraju biti raspoređeni tako da udaljenost do izlaza od bilo koje točke prostora ne prelazi 35-40 m
Evakuacijski put mora biti širok najmanje 80 cm, uvijek slobodan i nezakrčen.

Evakuacija je izlaženje odnosno zbrinjavanje osoba iz ugrože?ne građevine ili dijela građevine, odnosno požarnog sektora, na siguran prostor ili na vanjski slobodni prostor

Evakuacijski ili izlazni put iz građevine čine posebno projektirani i izvedeni putovi koji vode od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora

23)  Kada Insp. rada ne sudjeluje u postupku izdavanja grad. dozvola.

25)  Trudnice, maloljetnici - Sto im mora osigurati poslodavac?
28) Svrha zaštite na radu
Cilj i svrha zaštite na radu, kao i propisa kojima se utvrđuju pravila ponašanja u tom području je poduzimanje mjera i radnji za spriječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.
29) Sustav pravila ZNR
Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provođenju zaštite na radu:
?   pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada;
?   pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada;
?   pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima;
?   osposobljavanje i obavještavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite;
?   suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika, preko njihovih predstavnika i udruga do razine državnih ustanova i tijela;
?   zaštita zaposlenika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu

30)  Tko je odgovoran za primjenu ZNR

31)  Tko i zasto salje radnike na lijecnicki pregled

32)  Sredstva za rad s povecanim opasnostima
33) Pružanje prve pomoći
Poslodavac mora na gradilištu osigurati pružanje prve pomoći te osoblje koje je za to osposobljeno i koje može u svako doba pružiti prvu pomoć.
Poslodavac mora poduzeti mjere koje osiguravaju pružanje medicinske pomoći ozlijeđenim odnosno iznenada oboljelim radnicima hitnim odvoženjem u zdravstvenu ustanovu.

34)  Ispitivanje radnih prostora

35)  Isprave i evidencija ZNR

37)  Obveze radnika glede ZNR
38)  Elaborat ZNR

39)  Pravila i duznosti inspektora rada
40) Privremena radilišta
OPĆI MINIMALNI ZAHTJEVI ZA MJESTA RADA NA GRADILIŠTU
1. Stabilnost i čvrstoća
2. Instalacije za distribuciju energije
3. Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi
4. Otkrivanje i gašenje požara
5. Provjetravanje
7. Temperatura
8. Prirodna i umjetna rasvjeta mjesta rada, prostora i prometnih putova na radilištu
9. Prva pomoć
10. Sanitarna oprema

41)  elaborat zastite na radu (najcesce pitanje), tko ga radi, sadrzaj
42) Posebni uvjeti rada
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu:
- dobi života;
- spola;
- stručnih sposobnosti;
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja
- psihofizioloških i psihičkih sposobnosti

Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu
Poslodavci su dužni općim aktom utvrditi poslove s posebnim uvjetima rada i posebne uvjete
Poslovi s posebnim uvjetima rada su:
1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon
3. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
4. ronilački poslovi;
5. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova;
6. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom;
7. punjenje i paljenje mina;
8. poslovi vatrogasaca;
9. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem;

Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
Medicina rada
Utvrđuje da li je radnik SPOSOBAN za obavljanje poslova sa posebnim uvjetima rada
43) Strojevi s posebnim uvjetima
kombajni, buldožeri, bageri,dizalice
45) Sredstva ZNR
Poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad i sredstva rada održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje zaposlenika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima,
- da su sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku u ispravnom stanju,
- ne smije staviti sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako su neispravna,
- mora isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

46) tko smije udaljiti ljude s gradilista i zasto ? Inspektor rada,
47) Svrha ZNR
Svrha ovoga Zakona je sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša

48)  tko je dogovoran za nepravilnosti na gradilistu
49)  sto mora biti na gradilistu
50)  sredstva, opasnost (93.strana ili 93.clanak)
51) ZNR u Građevinarstvu
1.   uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća sljedeće mjere:
2.   osiguranje granica gradilišta prema okolini;
3.   uređenje i održavanje prometnica određivanje mjesta uskladištenja građevnog materijala;
4.   izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala;
5.   način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja građevnog materijala i;
6.   način obilježavanja opasnih mjesta(opasne zone);
7.   način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni
8.   način zaštite od pada s visine ili u dubinu;
9.   određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika;
10.   mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu;
11.   izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu;
12.   organiziranje prve pomoći na gradilištu;
13.   Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv zarušavanja zemlje
14.   Svako potkopavanje je zabranjeno.
15.   Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena u iskop.
16.   Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.

 
52)  parametri uvjeta rada
53)  uvjeti koje moraju zadovoljiti osobe koje rade
54)  privremene elektricne instalacije
55) Osnovne mjere ZNR - odnose se na sredstva rada
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja požara, osiguranja radne površine i radnog prostora, osiguranja puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika, osiguranja čistiće, potrebne temperature, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

 ?radna oprema? je:
? strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati,
? skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
 ?opasno područje? je svako područje na radnoj opremi ili oko nje u kojem je radnik izložen opasnosti od ozljeda i oštećenja zdravlja;
 ?izloženi radnik? je radnik koji se nalazi u cijelosti ili djelomice u opasnom području radne opreme za vrijeme rada;

57)  inspektor rada
58)x Što je sigurnosna visina, a sto sigurnosna udaljenost?
59)x Na što treba obratiti pozornost pri projektiranju građevina za rad
60) Sredstva rada
Sredstvima rada smatraju se:
- objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama(sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje) i uređajima
- prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa,
- strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati),
- skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću zaposlenici izvan objekata navedenih u točki 1. ovoga stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.
61) x Obveze poslodavca prema zaposlenicima
62) Knjiga nadzora
Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke:
- ovlaštenik poslodavca,
- stručnjak za zaštitu na radu iz članka 20. i 21 ovoga Zakona,
- ovlaštena fizička ili pravna osoba iz članka 91. i 92. ovoga Zakona,
- inspektor rada.
63) Odgovornost osobe za ZNR na privremenom radilištu:
 - ispravnost sredstava za rad, osposobljenost radnika, atesti
64) Kada inspektor rada moze udaljiti s rada radnika zbog propusta poslodavca:
Ako radnik ima manje od 18g, ako nije osposobljen, zdravstveno stanje, muski (uvjet)
66) Skela - projekt, atest
Knjiga kontrole i nadzora skele
Projekt skele
Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara i to kada, ako projektom konstrukcije nije drugačije određeno, čvrstoća betona dostigne:
30 % propisane MB kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplate greda,
70 % propisane MB kod ploča i donjih dijelova oplate greda.
Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.
67) Ljestve, radni pod, zaštitna ograda (ZNR)?
Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi moraju biti iz jednog komada, prečke moraju biti od tvrdog drveta dobro usađene u strane, širina između strana min 45cm, razmak rubova prečki max 32cm, na glatkoj podlozi mora biti oslonac, voditi računa o nagibu, dvokrake ljestve osigurane protiv pomicanja
Ljestve za penjanje na dimnjak ? svakih 5m dva luka na razmaku od 20cm za leđnu zaštitu, zaštitno uže ne treba ako ima leđna zaštita po cijeloj dužini takva da sprečava pad
Radni pod širina min 60cm. Predviđeno max opterećenje, rub udaljen od zida max 20cm, na visini većoj od 200cm mora biti označena nosivost poda
Sva radna mjesta na visini većoj od 100cm od okolnog terena moraju biti ograđena ogradom visine min 100cm, isto tako i otvori u podu

- ljestve višlje od 3m moraju imati leđnu zaštitu (u obliku kaveza) koja počinje 2m od poda
- na svaka 3m kruto vezane
- ljestve duže od 20m moraju imati odmorište
68) Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu
Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi.
Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema.
Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala.
69) Dužnost inspektora zaštite na radu?
Državni inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi i zaštita na radu), a posebice primjenu propisa koji se odnose na:
- obvezu poslodavca da zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
- radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr.,
- uvjete rada, zaštitu zaposlenika, sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika,
- osobito zaštitu zdravlja malodobnika, žena i invalida.

U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada dužan je rješenjem preko knjige nadzora:
- narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
- narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno zdravlje zaposlenika,
- zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika,
- zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
70) Dokumentacija na gradilištu iz područja zaštite na radu?
1.   Dnevna evidencija poslodavaca i zaposlenika
2.   Dokaze o radnicima osposobljenim za rad na siguran način i radnicima s posebnim uvjetima rada
3.   Dokaze o ispitivanju strojeva i instalacija
4.   Evidencije o opasnim tvarima
5.   Evidencije o ozljedama na radu
6.   Evidencije o liječničkom pregledu (služba medicine rada)
7.   Plan uređenja gradilišta
8.   Knjiga nadzora
71) Što je mikroklima?
Mikroklima su uvjeti koji vladaju u određenom prostoru a odnose se na temperaturu, vlažnost, brzinu kretanja zraka i toplinsko zračenje.
72) Što spada u štetna zračenja?
U štetna zračenja spada ionizacijska zračanja, neionizacijska, infracrveno, ultraljubičasto i svjetlost.
 Str: [1] 2 3 4 ... 10