Uvod

   
U vrijeme osnivanja Geotehničkog fakulteta u Varaždinu i ishođenja Rješenja za sveučilišni dodiplomski studij geotehnike 1990/91. godine i kroz ranija razdoblja, nije postojala zakonska podjela na znanstvena i umjetnička područja, polja i grane u Republici Hrvatskoj i bivšoj SFRJ.

    Geotehnički fakultet u Varaždinu jedini je tada u Republici Hrvatskoj provodio sveučilišni dodiplomski studij iz tadašnjeg “područja geotehnike” i “područja hidrotehnike”.

    Uvođenjem Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područja (NN 29/1997.), geotehnika i hidrotehnika postaju jasno i ispravno definirane kao znanstvene grane unutar znanstvenog polja građevinarstvo. Ova činjenica stoji i danas, s uvođenjem Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 76/2005.).

    Geotehnički fakultet u Varaždinu prilagodio je svoju registraciju pri Registru trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj 1997. godine, ispravno navodeći kako se nastavna djelatnost provodi iz znanstvenog polja građevinarstvo, grane geotehnika. Međutim, sve do danas nije naveo da se nastavna djelatnost provodi i iz znanstvene grane hidrotehnika, također iz znanstvenog polja građevinarstvo, iako i taj Zavod i usmjerenje postoji na fakultetu.


    U pogledu stručnog naziva sve do danas nije provedeno usklađivanje s važećim zakonima i propisima.

   
Navedeno za posljedicu ima neprimjerenost i neusklađenost stručnog naziva “diplomiranog inženjera geotehnike” sa zakonodavstvom vezanim uz struku u Republici Hrvatskoj i čitavom svijetu. Također valja istaći i potpunu neprimjenjivost stručnog naziva “diplomiranog inženjera geotehnike” na hidrotehniku. Posljedica su mnogi ozbiljni i stvarni problemi za “diplomirane inženjere geotehnike”.

 

 


Neusklađenošću stručnog naziva s postojećom zakonskom regulativom “diplomiranim inženjerima geotehnike” ograničeno je ustavno pravo na rad


   
Važeća zakonska regulativa vezana uz struku podrazumijeva stručni naziv izveden iz naziva odgovarajućeg znanstvenog polja, čak i za geotehničku i hidrotehničku specijalnost (Zakon o gradnji, NN 175/2003., Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu NN 47/1998.),
 

    Uz postojeću zakonsku neusklađenost, stručni naziv “diplomirani inženjer geotehnike” nije primjenjiv u slučaju hidrotehničke specijalnosti.

    Primjereno postojećoj zakonskoj regulativi, natječaji za zapošljavanje u pravilu traže diplomiranog inženjera sa stručnim nazivom izvedenim iz odgovarajućeg znanstvenog polja, čak i za poslove iz geotehničke i hidrotehničke specijalnosti.

    “Diplomirani inženjeri geotehnike” se u pravilu zapošljavaju tek ako radno mjesto ne prihvati diplomirani inženjer sa stručnim nazivom izvedenim iz znanstvenog polja.

    “Diplomirani inženjeri geotehnike” sporije ili nikako ne napreduju u struci – otvoreno im se daje do znanja da je uzrok tome stručni naziv koji nije izveden iz odgovarajućeg znanstvenog polja.

 

 


Diplome i Rješenje izdani su prema starim zakonima i propisima

   
Diploma “diplomiranog inženjera geotehnike, geotehničkog smjera” i “diplomiranog inženjera geotehnike, hidrotehničkog smjera” izdana je prema danas nevažećim zakonima, propisima i dokumentima, te nije usklađena s danas važećim zakonima i propisima (odnosi se i na Rješenje o izvođenju sveučilišnog dodiplomskog studija za stručni naziv diplomirani inženjer geotehnike).

    Navedeno se odnosi na Zakon o stručnim nazivima (NN 128/1999.), Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 76/2005.) i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003.)

 



Iza riječi diplomirani inženjer dodaje se znanstveno polje ili struka

   
Prema Zakonu o stručnim nazivima (NN 128/1999), Članak 5., i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003.), Članak 72., iza riječi diplomirani inženjer dodaje se naziv koji se izvodi iz znanstvenog polja ili struke.

 


Geotehnika i hidrotehnika nisu znanstvena polja ni struke

 
   Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 76/2005.) i ranijem Pravilniku o utvrđivanju znanstvenih područja (NN 29/1997.), geotehnika i hidrotehnika nisu ni znanstvena polja ni struke, već su nedvosmisleno definirane kao međusobno neovisne i isključive znanstvene grane unutar znanstvenog polja građevinarstvo (Članak 4. istog pravilnika). Smatramo kako je svako drugačije tumačenje geotehnike i hidrotehnike protuzakonito.


 


Službena podjela na struke ne postoji

   
Izraz “struka” u potpunosti je izbačen iz Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 76/2005.), te se kao takav ne može koristiti u izvođenju stručnih naziva. Ostaje samo mogućnost da se iza riječi diplomirani inženjer dodaje naziv koji se izvodi iz znanstvenog polja u kojem se studiji izvode (Zakon o stručnim nazivima, NN 128/1999), Članak 5.

 


“Struka” je povremeni sinonim za znanstveno polje


Struka” je povremeni sinonim za znanstveno polje – vidi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003.), Članak 72.:

(1) Na diplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje jednu do dvije godine, stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.

(2) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

(3) Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:

1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,

2. za sveučilišne tehničke programe diplomirani inženjer (dipl. ing.) struke,*

3. za sveučilište teološke programe diplomirani teolog (dipl. teol.),

4. za sveučilišne programe učiteljske struke diplomirani učitelj (dipl. uč.),

5. za sveučilišne programe nastavničkih struka profesor (prof.) struke,

6. za sveučilišne programe umjetničkih struka akademski (akad.) umjetnik (slikar, kipar, muzičar, glumac, itd.),

7. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(5) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv je »master of science ili master of art /mr. sc./«, ukoliko posebnim Pravilnikom iz članka 71. nije drugačije određeno.



* - Kako se na tehničkim fakultetima dobivaju stručni nazivi gdje iza riječi diplomirani inženjer dolazi naziv koji se izvodi iz znanstvenog polja (dipl. inženjer strojarstva, dipl. inženjer arhitekture itd.), slijedi kako je izraz struka zapravo sinonim za znanstveno polje.

 

 


“Struka” u vezanoj zakonskoj regulativi označava odgovarajuće znanstveno polje


Neki primjeri iz Zakona o gradnji (NN 175/2003.):


“Članak 87.

Postupak izdavanja građevinske dozvole vodi državni služ­benik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građe­v­inske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima struč­nog pomagača s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i državni službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili gra­đevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću, te izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt za obiteljsku kuću i jednostav­ne građevine, može voditi i državni službenik koji ima srednju stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno prav­ne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

…..”


“Članak 151.



Na radno mjesto višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na radno mjesto građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na radno mjesto građevinskog nadzornika s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se postaviti inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.”



Neki primjeri iz Zakona o Hrvatskoj Komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47/1998.):

“Članak 6.

Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori neposredno u strukovnim razredima i posredno preko svojih izabranih predstavnika u Skupštini i drugim oblicima ustrojavanja i rada utvrđenim Statutom Komore (u daljnjem tekstu: Statut). “

“Članak 16.

Strukovni razredi jesu:

1. Razred arhitekata,

2. Razred inženjera građevinarstva,

3. Razred inženjera geodezije,

4. Razred inženjera strojarstva,

5. Razred inženjera elektrotehnike. “

“Članak 24.

Pravo uporabe strukovnih naziva "ovlašteni arhitekt" i "ovlašteni inženjer" stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera. “




Neki primjeri iz Statuta Hrvatske Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 40/1999.):

“Članak 7.

….

(2) Savladana nastava arhitekata iz predmeta proračuna konstrukcija, projektiranja instalacija ili geodezije ne kvalificira arhitekta za upis u Imenik druge struke ili za rad strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(3) Savladana nastava inženjera iz pojedinih predmeta arhitekture, prostornog uređenja ili druge inženjerske struke, ne kvalificira inženjera za upis u Imenik druge struke ili za rad izvan strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(4) Iznimno, arhitekt ili inženjer može biti upisan u Imenik druge struke ako kvalitetom radova dokaže da je stekao praksu za strukovne zadatke razreda kojeg želi biti član. Odluku o tome donosi Odbor za upis u određeni Imenik.



….”

 

Geotehnika i hidrotehnika nisu “struke”


   
Izraz struka ne može se zakonski primijeniti na geotehniku i hidrotehniku. Struka je tek stari sinonom za znanstveno polje - npr. stomatološka struka, pravna struka, veterinarska struka, šumarska struka – sve su to današnja znanstvena polja (stomatologija, pravo, veterinarska medicina, šumarstvo).


    U oba relevantna zakona izraz struka se koristi isključivo kao sinonim za znanstveno polje (vidi Članak 6. Zakona o stručnim nazivima).
 

 


Geotehnika i hidrotehnika su “specijalnosti”


  
 Znanstvena grana nikako ne može biti struka, već se za nju koristi izraz „specijalnost“ (Članak 6. Zakona o stručnim nazivima):

 


Sveučilišni dodiplomski studiji ustrojavaju se iz znanstvenog polja


   
Vidi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003.), članak 62.

    “Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i struč­ni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja. Fakultet mo­že osnivati i izvoditi i stručne studije u skladu s ovim Zakonom”

    U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (76/2005.), ne postoji izraz „stručno polje“, već samo znanstveno polje. Iz konteksta se može zaključiti kako je isti sinonim za znanstveno polje, a nikako za znanstvenu granu.

    Fakultet izvodi sveučilišni studij isključivo iz jednog ili više znanstvenih polja.

 

 

Izvođenje stručnog naziva iz znanstvenog polja je obvezno


    Izvođenje stručnog naziva iz odgovarajućeg znanstvenog polja ili struke obvezno je prema Zakonu o stručnim nazivima (NN 128/1999.), čak i u varijanti dopuštenoj istim zakonom u Članku 5., stavak 2. Navedena odredba nikako ne znači da se naziv odgovarajućeg znanstvenog polja ili struke može izostaviti iz stručnog naziva, već samo dopušta i pobliže određivanje stručnog naziva i odsjekom, odjeljkom, grupom, smjerom ili usmjerenjem, ukoliko ono postoji na visokom učilištu. Smatramo kako je izostavljanje odgovarajućeg znanstvenog polja ili struke u stručnom nazivu protuzakonito.


   
U Zakonu o stručnim nazivima, Članak 5., stavak 2. stoji:

“Visoka učilišta koja unutar studija imaju odsjeke, odjeljke, grupe, smjerove ili usmjerenja mogu stručni naziv odrediti i prema odgovarajućem odsjeku, odjeljku, grupi, smjeru ili usmjerenju.”


    Navedena odredba omogućuje da se stručni naziv odredi i prema smjeru, tj. da se time pobliže opiše stručni naziv uz prethodno navođenje znanstvenog polja ili struke, a nikako da se izbjegne navođenje polja ili struke. (npr. dipl. inženjer geodezije, smjer kartografija – a ne dipl. inženjer kartografije).

    Ključna je riječ “i”. I dalje je potrebno navesti polje ili struku, pa se još može navesti i odsjek, odjeljak, grupa, smjer ili usmjerenje, ako ga fakultet ima. Kad riječi “i” ne bi bilo, mogao bi se stručni naziv odrediti samo prema odsjeku, odjeljku, grupi, smjeru ili usmjerenju. No čak i u tom, hipotetskom slučaju, stručni naziv “diplomirani inženjer geotehnike” ne bi odgovarao “diplomiranim inženjerima geotehnike” koji su završili smjer hidrotehnika.

    Za stručne nazive diplomirani inženjer geotehnike i diplomirani inženjer hidrotehnike, bez navođenja polja ili struke, odredba bi trebala glasiti:

“Visoka učilišta koja unutar studija imaju odsjeke, odjeljke, grupe, smjerove ili usmjerenja mogu stručni naziv odrediti prema odgovarajućem odsjeku, odjeljku, grupi, smjeru ili usmjerenju.”


Prema sadašnjim zakonima, svaka diploma bez naziva polja ili struke je nepotpuna i time nezakonita.
 

 



Čak kad bi se i moglo izdati diplome smjera, smjer hidrotehnika ne može dobiti diplome diplomiranog inženjera geotehnike


  
 Čak i u hipotetskom slučaju da se stručni naziv “diplomirani inženjer geotehnike” izveo samo iz odgovarajućeg odsjeka, odjeljka, grupe, smjera ili usmjerenja, on ne odgovara “diplomiranim inženjerima geotehnike” koji su završili smjer hidrotehnika. Značilo bi to izdavanje diploma sa smjerom unutar smjera, uz činjenicu da ne postoji hidrotehnika unutar geotehnike.


 

Ne postoji hidrotehnika unutar geotehnike


    Bez obzira kako promatrali diplome diplomiranih inženjera geotehnike, one ne mogu sadržati smjer hidrotehnika. Hidrotehnika je zasebna znanstvena grana unutar znanstvenog polja građevinarstvo, ravnopravna i potpuno neovisna o geotehnici.

 

 

Geotehnika nije interdisciplinarno područje


    Geotehnika je znanstvena grana unutar znanstvenog polja građevinarstvo.


Fakultet mora izdati nove diplome na zahtjev


    Stoga je potrebno izdavanje nove diplome sa stručnim nazivom usklađenim s navedenim važećim zakonima i propisima, prema Zakonu o stručnim nazivima (NN 128/1999.), Članak 13., stavak 1. i 2.:


Osobe koje su završile studije iz članka 4. i 8. ovoga Zakona prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se koristiti odgovarajućim stručnim nazivom i akademskim stupnjem utvrđenim ovim Zakonom.
Visoka će učilišta osobi iz stavka 1. ovoga članka, na njezin zahtjev i na njezin trošak, izdati novu diplomu…. “


Na temelju ove odredbe Geotehnički fakultet u Varaždinu mora samostalno izdati novu diplomu ukoliko zaprimi takav zahtjev.
 

 


Novi stručni naziv: diplomirani inženjer građevinarstva


   
Stručni naziv usklađen sa Zakonom o stručnim nazivima (NN 128/1999.) Članak 5., Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 76/2005.), Članak 4. i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003.) u slučaju dosadašnjih “diplomiranih inženjera geotehnike” glasi: diplomirani inženjer građevinarstva.






back                           (skini obrazlozenje.zip)